Spomen-park Borik

„Poziv na ustanak“, centralna figura u spomen-parku

Spomen-park Borik je park-šuma pokraj grada Bjelovara na visoravni Vojnović (znana i pod imenom visoravan Matije Gupca) u kojem se nalazi spomen-groblje Srba i revolucionara iz okolice Bjelovara, ubijenih od ustaša za vreme Drugog svetskog rata.

Istorijat

Spomen-park Borik uređen je 1946. godine, kada je nad Kosturnicom postavljeno delo vajara Vojina Bakića, „Poziv na ustanak“ (popularan i pod nazivom „Bjelovarac“). Bakić je darovao spomenik gradu Bjelovaru u spomen na četvoricu svoje braće, koji su kao antifašisti stradali od ustaša u doba NDH. Na ulazu je stajao natpis „Spomen-groblje strijeljanih revolucionara i žrtava fašističkog terora 1941.-1945. Bjelovar“. Ploče s imenima žrtava bile su poređane uz stazu oko spomenika.

Spomenik je 1951. godine bio premešten u centar grada na trg Stjepana Radića, da bi 1978. bio ponovo vraćen u Borik.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, natpis na ulazu je uklonjen, a Bakićev spomenik miniran 1991. godine. Od spomenika je ostala sačuvana samo šaka, koja je pohranjena u Muzeju grada Bjelovara. Spomen-područje je s vremenom postalo zapušteno.

Godine 2001, inicijativna grupa sastavljena od akademika, vajara i Bakićevih prijatelja, pokrenula je akciju za obnovu spomenika i uređenje spomen-parka. Spomenik je do 2009. godine rekonstruisao vajar Alan Vlahov, a 8. decembra 2010. godine, svečano je otvoren, zajedno sa uređenim spomen-parkom Borik.

Sadržaj parka

Spomen-park se sastoji od borove šume i centralne čistine na kojoj se nalazi spomen-kompleks. Glavni prilaz, koji vodi do spomenika, pruža se od istoka.

Na centralnom delu kompleksa nalazi se Bakićev „Poziv na ustanak“. Iza spomenika su poređane kamene ploče sa imenima ubijenih (koje su nekad stajale ukrug oko spomenika), a ispred se nalaze dve masivne ploče sa stihovima Ivana Gorana Kovačića.

Na severnoj strani kompleksa nalazi se monolit posvećen svima ubijenima čija su imena ostala nepoznata.

Galerija

• 
  Pogled na spomen-park
• 
  „Poziv na ustanak“
• 
  Ploče sa imenima žrtava
• 
  Ploče sa imenima žrtava
• 
  Ploča posvećena žrtvama čija su imena ostala nepoznata

Literatura

• Povratak Bjelovarca. „Gradski muzej Bjelovar“, Bjelovar 2010. godina.

• Cvetnić, Sanja (2017). „Akademici Vojin Bakić, Edo Murtić, Vladimir Marković: susret u zavičaju”. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. 10: 75—90. 
• Grupa autora (2002). Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990—2000 : II izdanje s dodatkom. Zagreb: Savez antifašističkih boraca Hrvatske. Arhivirano iz originala 07. 01. 2018. g. Pristupljeno 10. 02. 2018.  COBISS.SR 1024552333
• Ivančević, Nataša (2013). „Svjetlonoša i bik / Lightcarrier and the bull”. Vojin Bakić. Svjetlosne forme (katalog retrospektive Vojina Bakića), Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb: 15—110. 
• Maković, Zvonko (2013). „Spomenička plastika Vojina Bakića (Vojin Bakić's Memorial Monuments)”. Vojin Bakić. Svjetlosne forme (katalog retrospektive Vojina Bakića), Muzej suvremene umjetnosti. Zagreb: 163—216. 
• Prelog, Milan (1953). „Djelo Vojina Bakića” (PDF). Pogledi : časopis za teoriju društvenih i prirodnih nauka. Zagreb. 53/12: 912—919. 
• Prelog, Milan (1983). „BAKIĆ, Vojin”. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“. 
• Zidić, Igor (2017). „Vojin Bakić”. Rovinj: Galerija Adris (katalog): 3—19.