Pređi na sadržaj

Sport u Azerbejdžanu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sport u Azerbejdžanu ima drevne korijene, a i danas se praktikuju i tradiconalni i moderni sportovi. Rvanje slobodnim stilom je tradicionalno označavan kao nacionalni sport u Azerbejdžanu, ali danas su najpopularniji sportovi fudbal i šah.[1] Drugi popularni sportovi su gimnastika, džudo, futsal, hokej na ledu, dizanje tegova i Boks.[2] Planinski tereni u Azerbejdžanu pružaju priliku za treniranje planinskih sportova, kao što su  penjanje po stijenama i skijanje. Vodeni sportovi se vježbaju u Kaspijskom jezeru i u vodenim površinama u unutrašnjosti. Azerbejdžan je na internacionalnom nivou veoma uspješan u šahu, dizanju tegova i rvanju. Azerbejdžan je aktivan član brojnih međunarodnih sportskih organizacija, kao što su između ostalih: Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija (FIFA), Unija evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA), Međunarodna organizacija atletskih federacija (IAAF), Evropska atletska asocijacija (EAA), Međunarodni olimpijski komitet (MOK) itd. Baku je bio domaćin prvih Evropskih igara održanih 2015. godine.[3] Takođe, Bakuu je pripala organizacija četvrtih po redu Islamskih igara solidarnosti 2017. godine.[4]

Azerbejdžan je poslednjih godina dao državljanstvo brojnim iranskim sportistima i trenerima, koji su tako prešli da nastupaju za Azerbejdžan. Među njima su Saman Tamasebi, Sabah Šarijati i Jamšid Kejirabadi u rvanju; Reza Mehmandos i Milad Beiđi u tekvondou.[5] Od 2012. Azerbejdžan ima svoju biciklističku trku, Tur d’Azerbejdžan, koja je otvorena u znak sjećanja na Hejdara Alijeva, bivšeg predsjednika Azerbejdžana.[6]

Sportovi[uredi | uredi izvor]

Bekgemon[uredi | uredi izvor]

Bekgemon ili tavla, je igra koja pripada igrama na tabli i u kojoj učestvuju dva igrača. Svaki od igrača ima po petnaest žetona koje se pomeraju preko dvadeset i četiri polja (trouglastog oblika) nakon bacanja kockice. Cilj ove igre je biti prvi čiji će se žetoni ukloniti sa table.[7] Bekgemon je igra koja vuče korijene iz Persijskog carstva i ima značajnu ulogu u kulturi Azerbejdžana.[8] Ovaj sport je veoma popularan u Azerbejdžanu i igra se pred dosta lokalne publike.[9]

Šah[uredi | uredi izvor]

Muški šahovski tim Azerbejdžana

Azerbejdžan je poznat kao jedna od najjačih država u šahu. I nakon raspada Sovjetskog Saveza, šah je ostao izuzetno popularan u Azerbejdžanu.[10][11] Uprkos tome što je napustio Azerbejdžan veoma mlad, dugogodišnji svetski prvak, Gari Kasparov je rođen u Bakuu. Značajni azerbejdžanski šahisti su Tejmur Radjabov, Šahrijar Mamadjarov, Vugar Gašimov i Zejnab Mamedjarova. Azerbejdžan je bio domaćin brojnih međunarodnih šahovskih turnira i takmičenja, a bili su evropski prvaci u šahu 2009.[12]

Godine 2009. predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev, donio je ukaz "Državni program razvoja šaha u Azerbejdžanu 2009 - 2014", u cilju što boljeg razvoja šaha u periodu od 2009. do 2014. godine.[13]

Fudbal[uredi | uredi izvor]

Rešad Sadjihov

Fudbal je najpopularniji sport u Azerbejdžanu, a fudbalski savez Azerbejdžana je sa preko 9.000 registrovanih fudbalera, najveća sportska organizacija u državi.[14][15] Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana nije uspjela da ostvari zapažene rezultate na takmičenjima. Najuspješniji fudbalski klubovi u Azerbejdžanu su Nefči, Turan Tovuz, Inter Baku, Karabak i Gabala.[16] Godine 2012. Nefči je postao prvi azerbejdžanski klub koji je uspio da se plasira u grupnu fazu nekog evropskog takmičenja, ligi Evrope.[17] U plej-of rundi pobijedili su APOEL iz Nikozije ukupnim rezultatom 4:2.[18]

Šezdesete godine 20. vijeka smatraju se zlatnim dobom azerbejdžanskog fudbala.[16] U tom periodu su osvojili nekoliko takmičenja (Sovjetski Savez), a pojavili su se brojni vrhunski fudbaleri iz Azerbejdžana.[16] Anatolij Baniševski se smatra najboljim azerbejdžanskim fudbalerom svih vremena.[16] Fudbalski sudija, Tofik Bahramov ustao je upamćen po meču finala Svjetskog prvenstva 1966., između Zapadne Njemačke i Engleske, kada je kao pomoćni sudija pomogao priznavanju neregularnog gola Engleza.[19]

Azerbejdžan je bio domaćin Svjetskog prvenstva za žene do 17 godina 2012. Kao domaćin izabran je 19. marta 2010.[20]

Biciklizam[uredi | uredi izvor]

Istorija biciklizma u Azerbejdžanu potiče iz 1930. godine, kada su bicikla predstavljena kao način transporta. Prva bicikla u Azerbejdžan su donesena iz Rusije.[21] U početku bicikla su korišćena za takmičenja između škola i univerziteta.[21] Najduže biciklističko takmičenje održano u Azerbejdžanu bilo je četrdesetih godina 20. vijeka, tokom ovog perioda brojna druga sportska takmičenja su organizovana u Azerbejdžanu pored biciklizma.[21] Sabzali Musejibov i Husein Zargarli su prvi reprezentativci Azerbejdžana u biciklizmu.[21] U drugom periodu 20. vijeka, žene su se aktivno uključile u biciklističke trke, nacionalni tim Bakua bio je sastavljen i od muškaraca i od žena.[21] Od 1950. godine, biciklizam u Azerbejdžanu je doživio veliki razvoj. Azerbejdžanski biciklisti su uspješno učestvovali na brojnim turnirima u Sovjetskom Savezu, Alhas Talibov i Aladin Šabanov su osvojili medalje i diplome sa tih turnira.[21]

Aladin Šabanov je predstavljao Azerbejdžan na trkama koje su održavane u više od 50 država, Svjetskim i Evropskim takmičenjima. Zahvaljujući uspješnom razvoju biciklizma, biciklisti Azerbejdžana su učestvovali na Letnjim olimpijskim igrama 1980..[21] Ukazom predsjednika Hejdara Alijeva, pista za biciklizam u dužini od 333 metra je sagrađena u Bakuu, gdje su se održala brojna takmičenja. Prva kriterijumska trka održana je 9. maja 1970.[21] Delegacija azerbejdžanskih biciklista učestvovala je na konferenciji održanoj u Moskvi 1985. godine i dobili su diplome.[21]

Nakon što je Azerbejdžan stekao nezavisnost, razvoj sporta je označen kao jedan od prioriteta.[21] Olimpijski komitet Azerbejdžana osnovan je 1992. godine, a Azerbejdžan je kao nezavisna država prvi put učestvovao na Olimpijskim igrama 1996.[21] Godine 1997. sagrađen je Sportski kompleks i osnovana je nacionalna biciklistička federacija Azerbejdžana.[21] Godine 2009. ministarstvo za omladinu i sport, u saradnji sa nacionalnom biciklističkom federacijom Azerbejdžana, organizovalo je prvenstvo Azerbejdžana u svim biciklističkim disciplinama.[21] Godine 2012. pokrenuta je prva etapna trka u Azerbejdžanu, Tur d’Azerbejdžan, u čast bivšem predsjedniku, Hejdaru Alijevu.[21]

Futsal[uredi | uredi izvor]

Azerbejdžan je ostvario mnogo više uspjeha u futsalu nego u fudbalu. Krajem osamdesetih, futsal organizacija Azerbejdžana uticala je na osnivanje futsal kluba Dina Moskva, koji je dominirao u godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza.[traži se izvor] Futsal reprezentacija Azerbejdžana osvojila je četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu 2010., futsal tim Araz Naksivan osvojio je bronzanu medalju u UEFA futsal kupu 2010.[22]

Borilačke vještine[uredi | uredi izvor]

Borilačke vještine, kao što je džudo, donijele su mnoge medalje Azerbejdžanu, posebno Elnur Mamadi, koji je osvojio zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu i na Olimpijskim igrama 2008. u kategoriji do 73 kg.[23] Molvud Miralijev je osvojio bronzu na Olimpijskim igrama 2008. i na Svetskom prvenstvu u džudou 2003. godine.[24]

Paraglajding[uredi | uredi izvor]

Paraglajding je prilično mlad sport i iako je Azerbejdžan imao bogato sportsko nasleđe, malo se zna o paraglajdingu i vazdušnim sportovima,[25] naročito na početku vijeka. Na početku razvoja sporta, bivši padobranci i strani posetioci pokušavali su da razviju paraglajding, ali bez velikih uspjeha. Godine 2015. 20 pilota je bilo član sportskih klubova Rokston,[26] Gilavar,[27] Ken Flaj klub.[28] Piloti moraju da prate pravila Internacionale aeronautičke federacije, u pogledu bezbjednosti i etike.[29]

Jedan od prvih azerbejdžanskih paraglajdera je Husejngulu Baghirov. Organizacija Faireks je osnovana u cilju razvoja paraglajdinga i vazdušnih sportova.[30]

Ragbi[uredi | uredi izvor]

Ragbi u Azerbejdžanu je sport u razvoju. Ragbi federacija Azerbejdžana je osnovana 2004. godine, a u internacionalnu ragbi federaciju primljen je 2005.[31] Godine 1949. ragbi je zabranjen u Sovjetskom Savezu, a takmičenja su nastavljena 1957. Sovjetski nacionalni tim je prvi meč igrao 1975.[32] Ragbi u Azerbejdžanu je počeo da se razvija poslednjih godina i učestvovali su na Evropskom kupu nacija 2006. godine. Igrali su dva meča, prvi 29. aprila 2006. protiv Luksemburga u Bakuu i drugi protiv Bosne i Hercegovine u Zenici 14. maja 2006. Izgubili su od Bosne 28:3 i od Luksemburga 11:3.[33]

Drugi sportovi[uredi | uredi izvor]

Azerbejdžan je jedna od najjačih država u odbojci, a Azerbejdžanska odbojkaška super liga za žene je jedna od najjačih na svijetu. Na Evropskom prvenstvu za žene 2005. godine, Azerbejdžan je osvojio četvrto mjesto.[34] Poslednjih godina, klubovi Rabita Baku i Azerail Baku su ostvarili velike uspjehe u evropskim takmičenjima.[35]

Rvanje je imalo istorijsku važnost u sportu Azerbejdžana i smatran je nacionalnim sportom u državi.[36] Na početku 20. vijeka azerbejdžanski rvači Sali Sulejman i Rašid Jusifov bili su poznati širom svijeta.[36] Bili su uspješni na takmičenjima održanim u Vašingtonu, Čikagu, Londonu i Rimu.[36] Sali Sulejman je smatran jednim od najstrašnijih rvača, u svijetu, nadimak mu je bio Lav iz Dagestana.[36][36]Niko nije mogao da ga pobedi ni u domovini ni u drugim državama.[36] Namik Abdulajev 1993, Mahamad Ibrahimov 1995—1996 i Nazim Alicanov 2002. godine, osvojili su Evropsko prvenstvo u rvanju slobodnim stilom, dok je Natik Ejvazov osvojio Evropsko prvenstvo u rvanju klasičnim stilom.[36]

Ženska rukometna reprezentacija Azerbejdžana ostvarila je velike uspjehe. Rafiga Šabanova, Ludmila Šubina i Jelena Guseva osvojile su zlato na Olimpijskim igrama za SSSR.[36] Sedamdesete godine 20. vijeka su bile zlatno doba azerbejdžanskog rukometa. U prvenstvu Sovjetskog Saveza, klubovi iz Bakua su osvojili sedam srebrnih i jednu bronzanu medalju.[36]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kulьtura, tradicii i iskusstvo” (na jeziku: ruski). Arhivirano iz originala 18. 02. 2010. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  2. ^ „World info”. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  3. ^ Duncan Mackay. „Baku to host first European Games in 2015”. insidethegames.biz - Olympic, Paralympic and Commonwealth Games News. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  4. ^ Mackay, Duncan (26. 7. 2013). „Baku awarded 2017 Islamic Solidarity Games”. Inside the Games. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  5. ^ Josef Gaßmann (23. 8. 2016). „Olympic outsourcing: foreign born athletes made for more than 60% of Azerbaijan's Rio delegation”. Meydan tv. Arhivirano iz originala 16. 09. 2017. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  6. ^ „Tour d'Azerbaidjan 2012”. Arhivirano iz originala 23. 04. 2017. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  7. ^ Robertie, Bill (2002). Backgammon for Winners (treće izd.). Cardoza. ISBN 978-1-58042-043-3. 
  8. ^ „Backgammon History” (na jeziku: ruski). Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  9. ^ „Nardы – igra, trebuющaя snorovki i udači” (na jeziku: ruski). Arhivirano iz originala 14. 10. 2017. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  10. ^ „World Chess Champion”. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  11. ^ „Šahmatы v Azerbaйdžane” (na jeziku: ruski). Arhivirano iz originala 15. 06. 2011. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  12. ^ „Azerbaijan’s chess team became European champion”. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  13. ^ „President of Azerbaijan Ilham Aliyev issues order for approval of “State Program for development of chess in Azerbaijan in 2009-2014. Arhivirano iz originala 25. 02. 2012. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  14. ^ „Azərbaycanda nə qədər futbolçu var?”. news.milli.az (na jeziku: azerbejdžanskom). Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  15. ^ „Football in Azerbaijan”. www.fifa.com. FIFA. Arhivirano iz originala 14. 08. 2014. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  16. ^ a b v g Sarah Cruz (30. 3. 2016). „Football in Azerbaijan: Pride and Heritage”. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  17. ^ CSKA vыletel iz evrokubkov. UEFA (na jeziku: ruski). uefa.com. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  18. ^ „"Neftči" stal pervыm azerbaйdžanskim futbolьnыm klubom, vыšedšim v gruppovoй эtap evrokubkov - FOTO”. 1news.az (na jeziku: ruski). Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  19. ^ „Tofik Bahramov stanet odnim iz geroev filьma, posvящennogo ČM-2006” (na jeziku: ruski). Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  20. ^ „FIFA Executive Committee approves special funding for Chile and Haiti” (Saopštenje). FIFA.com. 19. 3. 2010. Arhivirano iz originala 15. 06. 2010. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  21. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj „History of Azerbaijan Cycling”. Arhivirano iz originala 4. 04. 2013. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  22. ^ „Araz clinch third place on penalties”. UEFA. 25. 4. 2010. Pristupljeno 21. 3. 2017. 
  23. ^ „yahoo news”. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)[mrtva veza]
  24. ^ „Эlьnur Mamedli načnet vыstupatь na meždunarodnoй arene posle ČE” (na jeziku: ruski). Arhivirano iz originala 01. 12. 2017. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  25. ^ „Home”. airsport.az. Arhivirano iz originala 10. 07. 2017. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  26. ^ „Rockstone”. rockstone.az. Arhivirano iz originala 23. 01. 2016. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  27. ^ „Gilavar - Air & Extreme Sports Club”. gilavar.club. Arhivirano iz originala 23. 01. 2016. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  28. ^ „Learn to Fly - Azerbaijan Paragliding”. paraplan.az. Arhivirano iz originala 13. 04. 2017. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  29. ^ „FAI portal”. fai.org. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  30. ^ „Azərbaycan Hava və Ekstremal İdman növləri Federasiyası”. fairex.az. Arhivirano iz originala 07. 03. 2017. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  31. ^ „History of Azeri Rugby”. Arhivirano iz originala 6. 07. 2011. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  32. ^ „Rugby union in Russia and USSR”. Arhivirano iz originala 18. 12. 2016. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  33. ^ „Official IRB 2006 European Nations Cup Results”. Arhivirano iz originala 12. 02. 2012. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  34. ^ „More than just Mammadova: Azerbaijan’s ladies cause World Championship upset”. www.fivb.org. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  35. ^ „Vakıfbank women achieve historic success, winning intercontinental volleyball trophy”. www.hurriyetdailynews.com. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  36. ^ a b v g d đ e ž z „Sport History in Azerbaijan”. Arhivirano iz originala 25. 06. 2011. g. Pristupljeno 21. 3. 2017..  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]