Pređi na sadržaj

Sport (hortikultura)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Somatska mutacija pigmenta lista
sibirskog bresta - sport.

Sport (od eng. sport - igra (igra prirode)) je somatska (vegetativna) mutacija nastala u jednoj ćeliji somatskog tkiva, a deobom ove ćelije mutacija zahvata veći ili manji deo biljke. Vegetativnim razmnožavanjem tkiva zahvaćenog mutacijom može se dobiti nova sorta. Iako mogu da nastanu spontano i na nekalemljenim biljkama, češće su na kalemljenim usled uticaja podloge na plemku.

Poreklo termina[uredi | uredi izvor]

U XVII veku engleski baštovani uočavaju da promene koje se razlikuju od ostatka biljke, koje nastaju kao posledica mutacije pupoljka, mogu da se fiksiraju kalemljenjem. Nazivaju ih "sportovima", a ovaj metod, kao i sam termin, se i danas koristi u hortikulturi za razmnožavanje žalosnih i piramidalnih formi, kao i individua sa panaširanim i obojenim listovima ili onih sa promenjenom bojom i/ili formom cveta.

Vrste sportova[uredi | uredi izvor]

Posebno su česte mutacije odsustva pigmenta u ćeliji. Mitozom ovako mutirana ćelija daje panaširana tkiva lista, i većina sorti tipa ‘Aureovariegata’, ‘Albovariegata’, ‘Maculeata’... su nastale fiksiranjem nastale promene. Promena pigmenta u listu daje crvenolisne, ljubičaste ili žute sportove tipa 'Sangvineum', 'Atropurpureum', 'Luteum'. Promene formi lista 'Laciniatim', 'Disestum', 'Filiformis'... su takođe posledica sportova. Mutacije grana su osnova za sorte tipa 'Tortilosa', 'Pendula', 'Prostrata'. Slično je i sa plodovima i cvetovima, koji menjaju broj latica, sorte tipa 'Plena' ili boju.

Sorte ruža - sportovi[uredi | uredi izvor]

Veliki je broj sorti ruža koji je nastao kao “sport” neke ranije sintetisane sorte i fiksiran je vegetativnim razmnožavanjem. Od 842 sorte kolekcije ruža Kiš u Pančevu za 491 se zna poreklo (roditeljski par) ili sorta od koje je nova sorta nastala somatskom mutacijom. Od tog broja 19 sorti (3.87%) nastalo je kao sport. Primetna je tendencija pojedinih sorti ka mutacijama što je slučaj sa sortom 'Peace' ili 'Kortes Perfecta'.

'Baron Girod de l'Ain'
'Eugene Furst'
'Chicago Peace'
'Peace'
'Pink La Sevillana'
'La Sevillana'
         Сорте ружа из колекције "Киш" Панчево настале као спорт
Ime sorte grupa autor(i) godina sinteze sport sorte
'Climbing Bettina'
CL
Meilland
1958.
'Bettina'
'Carlita'
TH
Kamrad
1975.
'Carina'
'New Dawn'
CL
Dreer-Somerset
1930.
'Dr W.van Fleet'
'Baron Girod de l'Ain'
HP
Reverchon
1897.
'Eugene Furst'
'Mexicana'
TH
Boerner-Jackson & Perkins
1966.
'Kordes' Perfecta'
'Kordes' Perfecta Superior'
TH
Kordes
1963.
'Kortes Perfecta'
'Pink La Sevillana'
FL
Meilland / Strobel
1984.
'La Sevillana'
'The Fairy'
GC
Bentall
1932.
'Lady Godiva'
'Blanc Lafayette'
FL
Wirtz & Eicke
1936.
'Lafayette'
'Pink Meillandina'
MI
Meilland
1982.
'Meijikatar'
'Gabriella'
FL
Berggren / Kordes
1977.
'Mercedes'
'Vatertag'
PO
Tantau
1959.
'Muttertag'
'Kronenbourg'
TH
McGredy
1964.
'Peace'
'Chicago Peace'
TH
Johnston
1962.
'Peace'
'Caribia'
TH
Wheatcroft
1972.
'Piccadilly'
'Grand Stripe'
TH
Mc Cummings
1963.
'Pink Peace'
'Weisse Queen Elizabeth'
FL
Banner
1965.
'Queen Elizabeth'
'Modern Times'
TH
Verbeek
1951.
'Red Better Times'
'Fee'
TH
Martens
1987.
'Sylvia'

Legenda: CL- puzavica, TH- čajno hibridna, FL- floribunda, HP- hibrid perpetual, GC- pokrivač tla, MI- minijaturna, PO- polianta

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Tootill, E. (1984): The Penguin Dictionary of Botany. Market House Books Ltd.
  • Grbić, M. (2004): Proizvodnja sadnog materijala - Vegetativno razmnožavanje ukrasnog drveća i žbunja. Univerzitet u Beogradu. Beograd ISBN 86-7602-009-4
  • Đukić, M., Grbić, M., Skočajić, D., & Đunisijević, D. (2003): Spontana pojava atipičnih oblika promenljivosti u organogenezi nekih drvenastih sadnica. XV simpozijum Jugoslovenskog društva za fiziologiju biljaka. Program i izvodi saopštenja, Vrdnik: 57
  • Grbić, M., Mijanović, O., & Kiš, Đ. (1997): Zbirka sortnih ruža u Pančevu kao potencijalni genetički resurs za sintezu novih sorti. Simpozijum sa međunarodnim učešćem "Biljni i životinjski genetički resursi Jugoslavije" Zlatibor. (Savremena poljoprivreda Vol XX 3-4, Novi Sad: 319-26)