Pređi na sadržaj

Srbe na vrbe

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Časopis Slovenec 27. jula 1914 sa pesmom "Bojni grom" na naslovnoj strani
Mesto prohapsburškog mitinga (tada Kranjski deželni dvorec, danas zgrada rektorata Univerziteta u Ljubljani) gde su se 28. jula 1914. čule prohapsburške i antisrpske pesme (Srbe na vrbe) pet godina kasnije (1919) postao je prvi slovenački Univerzitet kojeg je podpisao kralj Aleksandar Karađorđević[1]
Slogan „Srbe na vrbe” napisan 2010. godine ispred knjižare Sveti Dominik u Splitu

Srbe na vrbe” je šovinistički slogan izveden iz ksenofobične pesme „Bojni grom” ili „Srbe na vrbe”, koja je objavljenja u časopisu „Slovenec” 27. jula 1914. godine[2], dan pre nego što je Austrougarska objavila rat Kraljevini Srbiji.[3][4] Popularizovao ga je pred početak Drugog svetskog rata Mile Budak,[5] glavni ustaški ideolog i jedan od osnivača ustaškog pokreta. Tokom Drugog svetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj su izvođena masovna vešanja Srba u sklopu ustaškog progona Srba.

U današnjoj Hrvatskoj, hrvatski neonacisti, ekstremni nacionalisti i ljudi koji se protive povratku Srba, često koriste slogan. Grafiti sa ovom frazom su česti i mediji su zabeležili crteže sa sloganima koji su pronađeni u crkvama 2004,[traži se izvor] 2006.[6] i 2008. godine.[7] Godine 2010, baner sa sloganom istaknut je usred turističke sezone na ulazu u Split, turističkom čvorištu Hrvatske, tokom teniskog meča u Dejvis kupu između dve zemlje. Policija ga je uklonila u roku od nekoliko sati,[8] a tvorac banera je kasnije uhapšen i optužen za krivično delo.[9][10]

Autorstvo[uredi | uredi izvor]

Pesma je prvi put citirana od Marka Natlačena (prema zanimanju advokat i politik), na dan objave rata, 28. jula 1914 za vreme prohapsburškog mitinga u centru Ljubljane. Prema rečima Franca Koblarja[11] autor je pesnik i rimokatolički paroh Franjo Neubauer, koji je službovao u Rumi i Zemunu. [12] Nakon citiranja te pesme Marko Natlačen, stoječi na kandelabru, uzvikao je „Srbe na vrbe!”.[13]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „NOVICE UNI LJ, Aktualno, Novice”. uni-lj.si. Pristupljeno 23. 1. 2022. 
  2. ^ „Bojni grom”. Slovenec. XLII (168): 1. 27. 7. 1914. Pristupljeno 23. 1. 2022. 
  3. ^ Repe, Božo (2005). „Slovene History – 20th century, selected articles” (PDF). Department of History of the University of Ljubljana. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 6. 2011. g. Pristupljeno 6. 8. 2010. 
  4. ^ Petition of 120 Croatian intellectuals. „O Mili Budaku, opet: Deset činjenica i deset pitanja – s jednim apelom u zaključku” (na jeziku: hrvatski). Index.hr. Pristupljeno 6. 8. 2010. 
  5. ^ Nikolić, Vinko (1990). Mile Budak, pjesnik i mučenik Hrvatske: spomen-zbornik o stotoj godišnjici rođenja 1899-1989. Hrvatska revija. str. 55. ISBN 978-84-599-4619-3. Pristupljeno 30. 8. 2013. „...gdje je Budak, izgleda po prvi puta, upotrijebio krilaticu «Srbe na vrbe» 
  6. ^ „World Report 2006 – Croatia”. Human Rights Watch. januar 2006. 
  7. ^ „Uvredljivi grafiti na Pravoslavnoj crkvi u Splitu (Offensive graffiti on the Serbian Orthodox church in Split)” (na jeziku: hrvatski). Nova TV/Dnevnik.hr. 18. 1. 2008. Pristupljeno 6. 8. 2010. 
  8. ^ „Na ulazu u Split osvanuo sramotni transparent”. Jutarnji list (na jeziku: hrvatski). 9. 7. 2010. Arhivirano iz originala 11. 7. 2010. g. Pristupljeno 6. 8. 2010. 
  9. ^ „Otkriven idejni začetnik izrade rasističkog transparenta – Antonio V. (23) osmislio transparent "Srbe na vrbe". Večernji list (na jeziku: hrvatski). 23. 7. 2010. Arhivirano iz originala 26. 7. 2010. g. Pristupljeno 6. 8. 2010. 
  10. ^ Parliament, Croatian (21. 10. 1997). „Kazneni zakon” (na jeziku: hrvatski). Narodne novine NN 110-1997. Pristupljeno 6. 8. 2010. „Rasna i druga diskriminacija – Članak 174. 
  11. ^ Pleterski, Janko (1935). Slovenski biografski leksikon: Zapis pogovora s Francetom Koblarjem - O Franju Neubauerju. Ljubljana: Slovenska akademija znanosti in umetnosti. str. 21. 
  12. ^ Čepič 2012, str. 42.
  13. ^ Ravnihar, Vladimir (1997). Mojega življenja pot : Spomini dr. Vladimirja Ravniharja (Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani izd.). str. 99. ISBN 9616200577. Pristupljeno 23. 1. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]