Pređi na sadržaj

Srednjovekovni grad Srebrnica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srebrenica
Ostaci grada
Opšte informacije
MestoLjubičevac
OpštinaStragari
Država Srbija
Vrsta spomenikatvrđava
Vreme nastanka14. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
VlasnikRepublika Srbija
Nadležna ustanova za zaštituRegionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac
www.zaprokul.org.rs/LKP/Kragujevac/zavod_za_zastitu_spomenika_kulture.html

Srednjovekovni grad Srebrnica se nalazi u ataru Stragara, naseljenog mesta na teritoriji grada Kragujevca. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture, rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevac broj 95/1 od 19. marta 1969. godine, a kategorisan za kulturno dobro-spomenik kulture od velikog značaja 21. jula 83. godine Sl. Gl. SRS broj 28.[1]

Srebrnica je stara tvrđava na zapadnim obroncima Rudnika. U vreme posle Kosovskog boja (krajem XIV veka) bila je sedište vojvode Nikole Zojića, o čemu svedoči zapis iz 1398. godine. Na državnom saboru koji je u njoj održan 1426. godine, despot Stefan Lazarević (knez 13891402, despot 1402—1427) je za naslednika odredio svog sestrića Đurđa (1427—1456).

Najverovatnije je služila kao zaštita nekom od rudnika srebra po čemu je i dobila ime. Ostaci srednjovekovnog grada koji je u narodu poznat kao „Kulina“ nalaze se na uzvišenju severne strane Rudnika, na desnoj obali rečice Srebrenice, pritoci Jasenice u ataru sela Stragari (Kragujevac). Grad je u ruševinama i ima nepravilan potkovičasti oblik. Nešto bolje je očuvana donžon kula kvadratne osnove na istočnoj strani. Sagrađena je od lomljenog škriljca, a otvori i niše od pritesane sige. Zidovi kule su očuvani u visini do 10 m. Na zapadnoj strani grada nekada su bili vidljivi tragovi zida. Najverovatnije da ovaj grad potiče iz XIV veka i vezuje se za ime vojvode Nikole Zojića koji se pominje 1395. padom pod tursku vlast.

Prema dubrovačkim spisima u novom gradu su se sastali despot Stefan i Đurđe Branković. Polovinom XV veka grad je izgubio svoj strateški značaj. Istraživanja nisu vršena. Lokalitet je uvršćen u kategoriju spomenika kulture Srbije od velikog značaja (Službeni glasnik SRS 28/83). Grad verovatno potiče iz XIV veka. Puni procvat, grad doživljava u prvim decenijama XV veka. Konstatin Jiriček u svojoj „Istoriji Srba“ navodi da je despot Stefan u vreme letnjih žega rado boravio „in Srebrnica de Rudnic“, dok na drugom mestu, isti autor, navodi „često je despot dolazio u novostečenu prestonicu Srebrnicu, onda je 25. jula 1426. godine ratifikovan mir sa Mlecima“. Ova zadnja rečenica najviše govori o značaju Srebrnice u despotovo doba. Najviši domet grada je svakako bio sabor iz 1426. godine, na kom je Despot Stefan proglasio Đurđa Brankovića za svog naslednika. U njoj je despot Đurađ i okončao svoj život.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Srednjovekovni grad Srebrnica”. Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Pristupljeno 11. 1. 2019. 
  2. ^ Novosti: Prokleta bez krivice

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]