Pređi na sadržaj

Srpska saborna crkva u Temišvaru

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska saborna crkva u Temišvaru
Osnovni podaci
Osnivanje1748.
MestoTemišvar
Rumunija

Srpska saborna crkva u Temišvaru (rum. Catedrala Ortodoxă Sârbă din Timișoara) je najvažnije crkveno zdanje srpske zajednice u Rumuniji. To je i prestona crkva Temišvarske eparhije.

Crkva se nalazi u samom „srcu“ Temišvara. Sa okolnim eparhijskim zdanjima ona čini čitav gradski blok duž zapadne strane Trga ujedinjenja, najstarijeg trga u gradu.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

U Temišvaru, kao vekovima najvećem gradu Banata, od davnina je postojala srpska zajednica i pravoslavna i srpska crkva Svetog velikomučenika Georgija. Data crkva prikazana je i na starim vedutama Grada, kao i na grbu Temišvarske eparhije. Zgrada je uništena u požaru 1737. godine.

Sadašnja Saborna crkva, hrama Vaznesenja Gospodnjeg, podignuta je desetak godina kasnije za vreme episkopa Georgija Popovića. Izgradnja sadašnje Saborne crkve, započeta 1745. godine, a okončana je 1748. godine. Temelji i zgrada do krova izvedeni su od samog početka u današnjem obliku, a 1791. godine nadzidani su visinski delovi tornjeva, što 1748. godine verovatno nije bilo moguće zbog vojnih strateških razloga: da ne bi ometali osmatranje iz tvrđave. U suštini crkva je zadržala svoj prvobitni izgled.

Prvi ikonostas, rad slikara Stefana Teneckog (rezbar je nepoznat) zamenjen je 1843. godine. Novi (sadašnji) ikonostas, rad je rezbara Mihaila Janića i slikara Konstantina Danila. Od tada su na njemu obavljeni isključivo restauratorski i konzervatorski radovi. Bilo je to najpre 1903. godine, kada je u hramu radio tim stručnjaka, među kojima i Stevan Aleksić, poznati banatski slikar. Sledeća obnova usledila je mnogo kasnije, u razdoblju od 1993 do 1997, kada je u hramu radio tim Pokrajinskog zavoda Vojvodine za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada. Ovu obnovu finansirala je Crkvena opština uz novčanu pomoć Ministarstva za kulturu u Vladi Srbije.

Katedralni hram vekovne Eparhije temišvarske bio je zajednički za Srbe i Rumune do Jerarhijske podele u Mitropoliji Karlovačkoj 1864. godine. Godine 1964. crkva je dobila status spomenika kulture rumunske države.

Crkva danas[uredi | uredi izvor]

Crkva je danas u dobrom stanju. Pravoslavna srpska saborna crkva je 1998. godine svečano proslavila svoju 250. godišnjicu. Crkvena opština ima u vidu dalju doradu i obnovu crkve i porte.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]