Pređi na sadržaj

Srpsko-finsko društvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpsko-finsko društvo
Osnivanje15. oktobar 2001. godine
LokacijaHelsinki
 Finska
PredsednikVladan Jovanović
Veb-sajthttp://www.srpsko-finsko.org/

Srpsko-finsko društvo nastalo je s ciljem razvijanja kulturnih veza između finskog i srpskog naroda, i jačanja prijateljstva i saradnje između njih. Zarad ostvarivanja ovih ciljeva Društvo organizuje kurseve srpskog jezika, predavanja, izložbe, kulturne i sportske manifestacije, pojedinačne i grupne posete i putovanja. Društvo se bavi izdavanjem publikacija i održavanjem veza sa javnošću radi boljeg informisanja u Finskoj o Srbima i njihovom životu i težnjama.

O Srpsko-finskom društvu[uredi | uredi izvor]

Osnivanje[uredi | uredi izvor]

Srpsko-finsko društvo osnovano je na osnivačkoj sednici 25. maja 2001. godine, a zvanično je registrovano 15. oktobra 2001. godine.[1]

Ime udruženja i sedište[uredi | uredi izvor]

Ime udruženja je Serbialais-suomailainen seura ry, na srpskom jeziku može da se koristi nezvanično ime Srpsko-finsko društvo, sa sedištem u Helsinkiju i sa prostorom delovanja u čitavoj Finskoj.

Predsedništvo[uredi | uredi izvor]

Društvom upravlja predsedništvo, koje čine predsednik i najmanje šest a najviše četrnaest članova izabranih na godišnjoj skupštini. Predsedništvo se bira na period između godišnjih skupština, i između sebe bira potpredsednika, sekretara, blagajnika i druge potrebne službenike. Sastaje se na poziv predsednika ili, u slučaju njegove sprečenosti, potpredsednika. Predsedništvo može da imenuje stalne ili privremene radne grupe.

Predsednik Društva je Vladan Jovanović[2], a ostali članovi predsedništva[3]:

  • Nina Graves, potpredsednik;
  • Lena Eskelinen, sekretar;
  • Seija Lapalajnen;
  • Branislav Bakić;
  • Seija Milićević;
  • Biljana Živković.

Članstvo u Društvu[uredi | uredi izvor]

Učlanjenje u Društvo[uredi | uredi izvor]

U Društvo se mogu učlaniti sva lica koja prihvataju ciljeve rada Društva i koje predsedništvo primi za članove. U cilju ostvarenja ciljeva Društva članovi mogu da osnivaju neregistrovane sekcije čiju delatnost i svrhu osnivanja potvrdi predsedništvo Društva.

Članarina[uredi | uredi izvor]

Članovi Društva plaćaju godišnju članarinu koja se određuje na godišnjoj skupštini. Predsedništvo Društva može na određeno vreme osloboditi člana plaćanja članarine, ukoliko to član zatraži pozivajući se na nedostatak finansijskih sredstava, na školovanje, na bolest ili neki drugi sličan razlog.

U sponzorsko članstvo mogu biti primljena pravna lica registrovana u Finskoj, koja prihvataju ciljeve Društva i koja su prihvaćena na godišnjoj skupštini. Sponzorski članovi plaćaju godišnju članarinu čija se visina određuje na godišnjoj skupštini.

Godišnja skupština Društva može na predlog predsedništva da za počasnog predsednika i članove primi lica koja su značajno doprinela ostvarivanju ciljeva Društva. Počasni članovi i počasni predsednik ne plaćaju članarinu.

Napuštanje članstva i isključivanje iz članstva[uredi | uredi izvor]

Član može da napusti Društvo obaveštavajući o tome u skladu sa Zakonom o udruženjima. Predsedništvo može da isključi iz članstva člana Društva koji zapostavi plaćanje članarine, deluje protivno pravilniku ili ciljevima Društva ili na drugi način nanosi značajnu štetu Društvu.

Isključeni član ima, ipak, pravo da u cilju poništenja odluke, uputi pismenu žalbu predsedavajućem skupštine Društva u roku od četrnaest dana po prijemu odluke predsedništva. Ukoliko se isključeni član ne žali na odluku o isključenju iz članstva odluka stupa na snagu po isteku roka za žalbu, u protivnom sa datumom kada je skupština Društva potvrdila odluku o isključenju.

Ukoliko član Društva ne plati članarinu dve uzastopne godine, predsedništvo smatra da je isključen iz članstva.

Sastanci Društva[uredi | uredi izvor]

Sazivanje sastanka Društva[uredi | uredi izvor]

Predsedništvo treba da pozove članove na sastanak najmanje sedam dana pre datuma održavanja i to pismeno ili putem oglasa u lokalnom listu.

Godišnja skupština se održava u periodu januar-maj, na datum koji odredi predsedništvo. Vanredna skupština se održava kada se o tome donese odluka na sastanku Društva, tj. kada najmanje desetina članova sa pravom glasa to pismeno zatraži od predsedništva. Skupština se mora održati u roku od trideset dana od podnošenja zahteva predsedništvu.

Članovi Društva imaju pravo glasa na skupštini i ne mogu biti zastupljeni od strane drugog lica.

Na sastancima Društva odluke se donose prostom većinom, ukoliko se ne odnose na promenu pravilnika ili ukidanje Društva. Ukoliko je rezultat glasanja nerešen, u slučaju izbora kandidat se bira izvlačenjem; u ostalim slučajevima odlučuje glas predsedavajućeg.

Godišnja skupština[uredi | uredi izvor]

Na godišnjoj skupštini Društva se:

  1. otvara sastanak
  2. bira predsednik, sekretar, dva kontrolora zapisnika i, u slučaju potrebe, dva kontrolora glasanja;
  3. konstatuje da su ispunjeni formalni uslovi za održavanje sastanka;
  4. iznosi završni račun, godišnji izveštaj i izveštaj knjigovođe;
  5. odlučuje o usvajanju završnog računa i oslobađanju od odgovornosti predsedništva i ostalih odgovornih lica;
  6. usvaja se plan rada Društva, procena prihoda i rashoda kao i visina članarine;
  7. biraju predsednik i ostali članovi predsedništva;
  8. bira knjigovođa i njegov zamenik;
  9. raspravlja o ostalim pitanjima navedenim u pozivu na sastanak.

Ukoliko član Društva želi da iznese neku stvar na godišnju skupštinu, mora o tome pismeno da obavesti predsedništvo na vreme kako bi mogla da se uključi u dnevni red.

Izmena pravilnika i ukidanje Društva[uredi | uredi izvor]

Odluka o izmeni pravilnika i ukidanju Društva mora se doneti na sastanku Društva uz najmanje tri četvrtine glasova. U pozivu na sastanak mora biti navedeno da se radi o izmeni pravilnika ili ukidanju Društva.

U slučaju ukidanja Društva preostala sredstva će biti upotrebljena za unapređenje istih ciljeva, na način koji je određen na sastanku Društva na kome je doneta odluka o njegovom ukidanju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „O nama”. www.srpsko-finsko.org. Arhivirano iz originala 28. 02. 2017. g. Pristupljeno 2019-12-12. 
  2. ^ „Ambasada Republike Srbije u Republici Finskoj”. www.helsinki.mfa.gov.rs. Pristupljeno 2019-12-12. 
  3. ^ „Predsedništvo”. www.srpsko-finsko.org. Arhivirano iz originala 05. 01. 2009. g. Pristupljeno 2019-12-12. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Postanite član Srpsko-finskog društva Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. februar 2017)

Veza: Beograd–Helsinki Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. decembar 2019)

Fejsbuk stranica Srpsko-finskog društva