Srpsko narodno vijeće
Srpsko narodno vijeće | |
---|---|
Datum osnivanja | 19. jul 1997. |
Tip | udruženje građana |
Sedište | Zagreb, Hrvatska |
Predsednik | Milorad Pupovac |
Generalni sekretar | Branko Jurišić |
Veb-sajt | www.snv.hr |
Srpsko narodno vijeće (skraćeno: SNV) je izabrano političko, savetodavno i koordinativno telo koje deluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj u stvarima u koje pripadaju pitanja njihovih neotuđivih ljudskih, građanskih i nacionalnih prava, te u pitanjima njihova identiteta, njihove participacije i integracije u hrvatsko društvo.
Pun naziv glasi: Srpsko narodno vijeće - Nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Osnivanje i status[uredi | uredi izvor]
Srpsko narodno vijeće je osnovano na osnovu Erdutskog sporazuma, koji Srbima garantuje lokalnu manjinsku samoupravu, te posebno tačke 9. "Pisma Vlade Republike Hrvatske o dovršenju mirne reintegracije područja pod prelaznom upravom" - kao vijeće srpske etničke zajednice u Hrvatskoj, odnosno kao institucija manjinske, etničke samouprave Srba u Hrvatskoj i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj."[1]
Vijeće je osnovano i na osnovu viševekovne tradicije srpske samouprave koja seže u vremena prvih crkveno-narodnih sabora, preko zakonodavnih i političkih akata kojima se regulisao položaj Srba u Hrvatskoj tokom 18. i 19. veka, do dokumenata Zemaljskog antifašističkog veća.[1]
Konstitutivna sjednica Vijeća održana je 19. jula 1997. godine u Zagrebu na inicijativu Saveza srpskih organizacija i njegovih članica: Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Srpskog demokratskog foruma, Zajednice Srba Rijeke, Zajednice Srba Istre te Zajedničkog veća opština istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema. Osim inicijatora osnivanja, članovi osnivači bili su i Samostalna demokratska srpska stranka, Baranjski demokratski forum, Udruženje izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, predstavnici dijela crkvenih opština Srpske pravoslavne crkve, saborski zastupnici srpske nacionalnosti i ugledni pojedinci. Osnivanje Vijeća nisu podržale Srpska narodna stranka i Zajednica Srba Hrvatske.[2]
Vijeće je utemeljeno na vrednostima demokratije, civilnog društva, tolerancije, multikulturalnosti i interkulturalnosti, i kao takvo se protivi bilo kojim vrstama etničke, verske ili političke isključivosti kojima se ugrožava tolerancija razlika, narušava priznavanje različitih identiteta i njihovo integrisanje u celinu nacionalne kulture.
Prva decenija[uredi | uredi izvor]
Prvih deset godina Srpskog narodnog vijeća ispunjeno je doista brojnim inicijativama, akcijama i delatnostima među koji se izdvajaju:[1]
- Mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema postignuta je zajedno sa SDSS-om i Zajedničkim većem opština
- Obnova ratom i nacionalističkom rasnom politikom narušenog poverenja između Hrvata i Srba i povratak izbjeglica te borba za njihova osnovna prava
- Pokretanje lista "Novosti"
- Učešće u izradi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i borba za njegovu primenu
- Organizovanje i povezivanje Srba u Hrvatskoj te koordinacija rada njihovih organizacija
- Učešće u izradi međudržavnog sporazuma o pravima nacionalnih manjina koji je postignut između Republike Hrvatske i Republike Srbije
- Međunarodna afirmacija Srba u Republici Hrvatskoj posredstvom međunarodnih organizacija
- Iniciranje obilježavanja 150-te godišnjice rođenja Nikole Tesle i učešće u obeležavanju te godišnjice, te participacija u podizanju spomenika Nikoli Tesli u Gospiću i Zagrebu
- Formiranje „Arhiva Srba u Republici Hrvatskoj“
- Donošenje odluke o zastavi i himni Srba u Republici Hrvatskoj
- Solidarna i ravnopravna saradnja sa drugim narodima s područja bivše Jugoslavije i s drugim nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj kao i s Hrvatima u Republici Srbiji.
Majska skupština[uredi | uredi izvor]
Velika skupština SNV-a održana je 31. maja 2008. godine u Zagrebu na kojoj je učestvovalo 1.682 većnika iz cele Hrvatske, predstavnika opštinskih, gradskih i županijskih veća srpske manjine i organizacija koje okupljaju Srbe iz Hrvatske. Najveći skup u samostalnoj Hrvatskoj izabranih predstavnika Srba u Hrvatskoj održao se povodom 160. godina od Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i 160. godišnjice ustoličenja patrijarha Josifa Rajačića.[3]
Odeljenja[uredi | uredi izvor]
Arhiv Srba u Republici Hrvatskoj osnovan je u novembru 2006. godine kao odeljenje koji se bavi prikupljanjem građe koja je vezana za istoriju Srba u Hrvatskoj. Arhiv prikuplja dokumente, audio-vizuelne i digitalne zapise, te fotografije od posebnog značaja za kulturno-istorijsku baštinu.
Centar za razvoj i investicije ustanovljen je u leto 2006. godine kao izraz potrebe i prepoznavanja problema sa područja od posebne državne brige, odnosno povratničke populacije. Veće je donijelo odluku o formiranju Centra na svojoj skupštini 2006. godine sa ciljem da dosadašnju delatnost usmerenu na statusna pitanja srpske zajednice, povratak izbjeglih i njihova reintegraciju te izdavačko informativnu djelatnost proširi na područje ekonomije odnosno pitanja ekonomske održivosti i razvoja povratnika i srpske zajednice u cjelini sa težištem na područje od posebne državne brige.
Između ostalih delatnosti Veće se bavi i izdavaštvom. Pored nedeljnika „Novosti“ Veće je do sada izdao nekoliko publikacija i izdanja. Svake godine Veće priređuje svoj kalendar,
Veće srpske nacionalne manjine[uredi | uredi izvor]
Prvi izbori za veća provedeni su 18. maja 2003. godine. Drugi izbori za veća provedeni su 17. juna 2007. godine. Treći izbori za veća provedeni su 10. jula 2011. godine.
Srpsko narodno vijeće kao nacionalna koordinacija veća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj pored predsednika čini i predsedništvo. Predsedništvo čine predsednici županijskih veća izabrani na manjinskim izborima.
Naziv županije | Predsednik 2003—2007 | Predsednik 2007—2011 | Aktuelni predsednik | |
---|---|---|---|---|
Dodela nagrada i priznanja[uredi | uredi izvor]
Veće svake godine na Božićnom prijemu dodeljuje sledeće nagrade (povelja i medalja):
- Nagrada Svetozar Pribićević - za doprinos unapređenju odnosa između Hrvata i Srba.
- Nagrada Nikola Tesla - za doprinos razvoju srpske zajednice u Republici Hrvatskoj.
- Nagrada Gojko Nikoliš - za afirmaciju antifašizma.
- Nagrada Dijana Budisavljević - za predanost humanosti.
Spisak dobitnika nagrada[uredi | uredi izvor]
Godina | Dobitnici Nagrade Svetozar Pribićević | |
---|---|---|
Godina | Dobitnici Nagrade Nikola Tesla | |
---|---|---|
Godina | Dobitnici Nagrade Gojko Nikoliš | |
---|---|---|
Godina | Dobitnici Nagrade Dijana Budisavljević | |
---|---|---|
1 Miloš Vojnović, Darinka Janjanin i Josip Rajhl-Kir nagrade su dobili posthumno.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v "Srpsko narodno vijeće - deset godina postojanja - trista godina tradicije" - SNV, Zagreb, 2007
- ^ Novosti, br. 5, juli 1997.
- ^ Politika Online - Velika skupština Srba u Zagrebu
- ^ a b v Božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća - Dnevnik.hr
- ^ a b v Božićni prijem SNV-a
- ^ a b v g Josipović: Trebamo prednjačiti u zaštiti manjinskih ljudskih prava - Večernji.hr
- ^ a b v g Laureati Tadić, Josipović, Boljkovac, Bulat…
- ^ a b v g Milanović na domjenku s Pupovcem: Omogućit ćemo dvojezičnost svima koji to žele - Vijesti - Index.hr
- ^ a b v g Tradicionalni prijem Srpskog narodnog vijeća[mrtva veza]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]