Stadion (merna jedinica)
Stadion (grčki: σταδιον; latinski: stadium), je drevna grčka jedinica dužine, zasnovana na dužini tipičnog sportskog stadiona tog vremena (oko 600 grčkih stopa).
Tokom srednjeg veka i modernog doba ova reč je korišćena i kao sinonim za furlong, britansku i američki jedinicu za rastojanje.[1]
Opšta razmatranja[uredi | uredi izvor]
Prema Herodotu, jedan stadion je bio jednak mernoj jedinici 600 grčkih stopa (latinski pous). Međutim, kako je dužina stopa varirala u različitim delovima grčkog sveta, stvarna dužina stadiona je različita, prema različitih hipotetičkih stavova stotinama godina unazad.[2][3][4] U tom smislo predložene su razne hipotetičke ekvivalentne dužine, a neke su imenovane.[5][6]
Među predloženim veličinama za stadion su najznačajnije:
| Predloženi naziv za stadion | Dužina (približna) | Opis | Predlagač | |
|---|---|---|---|---|
| metri | jardi | |||
| Itinerar | 157 m | 172 yd | koristi se za merenje udaljenosti puta.[2] | Jean Antoine Letronne, 1816[7] |
| Olimpijski | 176 m | 192 yd | 600 × 294 mm | Carl Ferdinand Friedrich Lehmann-Haupt, 1929[5][6] |
| Ptolomejski ili Atički | 185 m | 202 yd | 600 × 308 mm | Otto Cuntz, 1923;[5][8] D.R. Dicks, 1960[3][4] |
| Babilonsko-Persijski | 196 m | 214 yd | 600 × 327 mm | Lehmann-Haupt, 1929[5][6] |
| Feničansko-Egipatski | 209 m | 229 yd | 600 × 349 mm | Lehmann-Haupt, 1929[5][6] |
Među prvima služeći se empirijskim metodam određivanja dužine stadiona, Lev Vasiljević Firsov, je uporedio 81 rastojanja koje su dali Eratosten (276. p. n. e. — 194. p. n. e.) i Strabon (64. p. n. e. — 24. n. e.) sa rastojanjem dobijeno merenjem pravolinijske distance savremenim metodama, i tako dobio prosečni rezultat za stadion, od oko 157,7 m (172,5 yd).[7]
- Značaj nejednakosti u dužini stadiona za nauku
Značaj nejednakosti mera za stadion, prilikom njihovog korišćenja može uticati na tumačenje drevnih tekstova. Na primer, greška u izračunavanju obima Zemlje od strane Eratostena,[9] ili Posejdonija zavisi od toga koja je pozicija odabrana kao odgovarajuća.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Frazer, James George (17. 5. 2012). Pausanias's Description of Greece. Cambridge University Press. ISBN 9781108047241.
- ^ a b Hoyle, Fred Astronomy, Rathbone Books Limited, London 1962 LC 62-14108
- ^ a b J. L. Berggren, Alexander Jones (2000). Ptolemy's Geography: An Annotated Translation of the Theoretical Chapters. Ptolemy's Geography: An Annotated Translation of the Theoretical Chapters. Princeton: Princeton University Press. 2000. ISBN 978-0-691-01042-7..
- ^ a b D.R. Dicks (1960). The Geographical Fragments of Hipparchus. Edited with an Introduction and Commentary. London: Athlone Press. Cited in: editor=J. L. Berggren, Alexander Jones (2000). Ptolemy's Geography: An Annotated Translation of the Theoretical Chapters. Princeton: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-01042-7..
- ^ a b v g d Gulbekian, Edward (1987). „The origin and value of the stadion unit used by Eratosthenes in the third century B.C.”. Archive for History of Exact Sciences. 37 (4): 359—363. S2CID 115314003. doi:10.1007/BF00417008..
- ^ a b v g Gulbekian, Edward (1987). „The origin and value of the stadion unit used by Eratosthenes in the third century B.C.”. Archive for History of Exact Sciences. 37 (4): 359—363. S2CID 115314003. doi:10.1007/BF00417008..
- ^ a b Engels, Donald (1985). „The Length of Eratosthenes' Stade”. The American Journal of Philology. 106 (3): 298—311. JSTOR 295030. doi:10.2307/295030..
- ^ Gulbekian, Edward (1987). „The origin and value of the stadion unit used by Eratosthenes in the third century B.C.”. Archive for History of Exact Sciences. 37 (4): 359—363. S2CID 115314003. doi:10.1007/BF00417008..
- ^ Walkup, Newlyn (2005). „Eratosthenes and the Mystery of the Stades”. The MAA Mathematical Sciences Digital Library. Pristupljeno 29. 07. 2008.
