Pređi na sadržaj

Stanislav Lešćinski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stanislav Lešćinski
Lični podaci
Datum rođenja(1677-10-20)20. oktobar 1677.
Mesto rođenjaLavov,
Datum smrti23. februar 1766.(1766-02-23) (88 god.)
Mesto smrtiLinevil,
Porodica
SupružnikKatarina Opalinjska
PotomstvoMarija Lešćinska, Ana Lešćinska
RoditeljiRafal Lešćinski
Anna Leszczyńska
DinastijaLešćinski
Kralj Poljske
Period1704 — 1709
PrethodnikAvgust II Jaki
NaslednikAvgust II Jaki
Kralj Poljske
Period1733
PrethodnikAvgust II Jaki
NaslednikAvgust III od Poljske

Stanislav Lešćinski (polj. Stanisław I Leszczyński; 20. oktobar 167723. februar 1766) bio je kralj Poljske, veliki vojvoda Litvanije, vojvoda Lorene i grof Svetog rimskog carstva.

Stanislav je rođen u moćnoj magnatskoj porodici iz Velikopoljske, i u mladosti je imao priliku da putuje zapadnom Evropom. Kralj Karl XII Švedski je 1702. umarširao u njegovu državu kao deo pohoda u nizu ratova između sila severne Evrope. Karl je 1704. prisilio poljsko plemstvo da zbaci poljskoj kralja, Avgusta II Jakog, i da postave Stanislava na presto. Početak 18. veka je bio period velikih problema i previranja za Poljsku. Karl je 1709. godine poražen od Rusa u bici kod Poltave i povukao se u Švedsku, ostavljajući Stanislava bez stvarne i stabilne podrške. Avgust II je povratio poljski presto, a Stanislav je napustio zemlju i naselio se u francuskoj pokrajini Alzasu. Stanislavova kćerka Marija Lešćinska se 1725. udala za Luja XV.

Kada je Avgust umro 1733. Stanislav je pokušao da povrati poljski presto uz francusku podršku svojoj kandidaturi. Nakon tajnog putovanja u Varšavu, Sejm ga je nadmoćnom većinom izabrao za kralja Poljske. Međutim, pre njegovog krunisanja, Rusija i Austrija su, u strahu da će Stanislav uvući poljsku u švedsko-francuski savez, napale Poljsku da bi poništili njegov izbor. Stanislav je bio još jednom zbačen sa trona, i pod ruskim uticajem, manjina je izabrala saksonskog kneza-izbornika Fridiriha Avgusta II na poljski tron kao Avgusta III. Stanislav se povukao u grad Dancing da bi sačekao francusku pomoć koja nije došla. Pobegavši iz grada pre nego što ga je zauzela ruska vojska, otputovao je u Kenigsberg u Pruskoj, odakle je predvodio gerilski rat protiv novog kralja i njegovih ruskih zaštinika. Bečkim mirom iz 1738. je Avgust III priznat za kralja Poljske, dok je Stanislavu dozvoljeno da zadrži svoje kraljevske titule i do kraja života su mu pružene pokrajine Lorena i Bar.

Stanislav se u Loreni pokazao kao dobar upravnik i podsticao je privredni razvoj. Njegov dvor u Linevilu je postao poznat kulturni centar, a osnovao je i akademiju nauka u Nansiju i vojni koledž.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
8. Rafal Lešćinski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Bogusław Leszczyński
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
9. Anna Radzimińska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Rafal Lešćinski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
10.Kasper Doenhoff
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Anna Denhoffowa
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
11.Anna Aleksandra Koniecpolska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Stanislav Lešćinski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
12.Jan Jabłonowski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Stanisław Jan Jabłonowski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
13.Anna Ostroróg
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Anna Leszczyńska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
14.Dominik Aleksander Kazanowski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
7. Marianna Kazanowska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
15.Anna Potocka