Pređi na sadržaj

Stapar (Sombor)

Koordinate: 45° 39′ 25″ S; 19° 12′ 11″ I / 45.656833° S; 19.203° I / 45.656833; 19.203
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stapar
Pravoslavna crkva u Staparu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugZapadnobački
GradSombor
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2815
 — gustina44/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 39′ 25″ S; 19° 12′ 11″ I / 45.656833° S; 19.203° I / 45.656833; 19.203
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina355 m
Površina84,0 km2
Stapar na karti Srbije
Stapar
Stapar
Stapar na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj25240
Pozivni broj025
Registarska oznakaSO

Stapar je naselje u Srbiji u gradu Somboru u Zapadnobačkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2022.. bilo je 2815 stanovnika. Do 1965. ovo naselje je bilo sedište Opštine Stapar koju su činila naseljena mesta: Doroslovo, Stapar (oba su danas u Gradu Somboru) i Bački Brestovac (danas u opštini Odžaci).

Stapar je selo locirano 13 km južno od Sombora. Osnovna privredna grana je poljoprivreda. Ovde se nalaze Ambar u Staparu, Vodica Uspenja Bogorodice u Staparu, Staro groblje u Staparu i Srpska pravoslavna crkva Vavedenje Bogorodice u Staparu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu pravoslavnih parohija iz 1733. godine Stapar je naselje sa 236 srpskih domova. U selu služi tada pet pravoslavnih sveštenika: Arsen Popović, Mihail Popović (dva popa istog imena i prezimena!), Vasilije Katanić i Georgije Popović.[1] Nastao je novi 1752. godine kad su na staparsku pustaru preseljeni stanovnici danas nepostojećih sela Bokčenovića i Vranješeva, koja su se nalazila u okolini Apatina. Nešto kasnije preseljeni su i stanovnici iz Prigrevice.

Prva značajna kolonizacija Nemaca u Bačku započela je 1748. godine. Nezadovoljni budućim stanjem, tadašnji stanovnici Bokčenovića i Vranješeva počeli su da presreću lađe na Dunavu, koje su prevozile Nemce na unapred određene lokacije, ubijali ih i pljačkali. Zato su prozvani „gusari sa Dunava”. Naredbom Marije Terezije stanovništvo je preseljeno u Stapar.

Ovde se razvilo staparsko ćilimarstvo i slikanje na staklu.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Pravoslavna crkva u Staparu

U naselju Stapar živi 3009 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,0 godina (38,8 kod muškaraca i 43,1 kod žena). U naselju ima 1234 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1900. 5.512
1910. 5.620
1948. 4.811
1953. 4.925
1961. 4.582
1971. 4.242
1981. 3.988
1991. 3.795 3.638
2002. 3.720 3.882
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
3.494 93,92%
Hrvati
  
50 1,34%
Jugosloveni
  
29 0,77%
Romi
  
27 0,72%
Mađari
  
20 0,53%
Bunjevci
  
10 0,26%
Crnogorci
  
5 0,13%
Slovenci
  
3 0,08%
Muslimani
  
3 0,08%
Rumuni
  
2 0,05%
Makedonci
  
2 0,05%
Ukrajinci
  
1 0,02%
Slovaci
  
1 0,02%
Nemci
  
1 0,02%
Bošnjaci
  
1 0,02%
nepoznato
  
1 0,02%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Serbski letopisi", Pešta 1859-1860.
  2. ^ Apostolovski, Aleksandar. „Potomci gusara tkaju ćilime”. Politika Online. Pristupljeno 2022-02-02. 
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]