Starac
Starac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Opština | Bujanovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 260 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 20′ 03″ S; 21° 52′ 04″ I / 42.334167° S; 21.867778° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 667 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | BU |
Starac je naselje u Srbiji u opštini Bujanovac u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 260 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 225 stanovnika). Selo je smešteno na 667 metara nadmorske visine.
Selo Starac se nalazi na Staračkoj planini, u neposrednoj blizini manastira Prohora Pčinjskog.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Naselje je veoma staro, jer se pominje u popisu vojnika krajem XV veka.[1] Godine 1570. Selo Starac je imalo 140 porodica i bilo je najveće devrensko naselje u vranjskom kadiluku. Selo se danas deli na Donji i Gornji Starac. Donji Starac se nalazi pored sliva Južne Morave. Za njega su ranije objavljeni toponimijski podaci.[2] U Gornjem Starcu se nalaze sledeće mahale: Selo, Delinovica, Kragujevci, Liskarci, Čivčije i Došljaci. Najstarija mahala je Selo. U njoj je ranije živeo i rod Kragujevci, ali se iselio i osnovao posebnu mahalu.[3]
Godine 1906. u mestu radi osnovna škola. Kada je proslavljan školski praznik Savindan, učestvovali su pop Ariton Popović i učitelj Đorđe Popović. Kum školske slave bio je te godine meštanin Stojmen Mitrović.[4]
Turske vlasti su tražeći oružje kod podanika Srba maja 1910. godine terorisali narod i u srpskom selu Starcu. Turski vojnici su svirepo istukli sveštenike Jovana, Vasilija i Aritona Popovića, kmeta sela Manojla i četvoro seljaka: Savu Aleksića, Petka Dejanovića "Šestaka", Aleksu Popovića i Apostola Bojkovića. Pop Aritona i gazda Petka su zatim oterali u zatvor u Preševo.[5]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Starac živi 224 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44.6 godina (43.2 kod muškaraca i 46.6 kod žena). U naselju ima 78 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3.15.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 4 | ||
80+ | 2 | 3 | ||
75—79 | 6 | 6 | ||
70—74 | 8 | 8 | ||
65—69 | 13 | 12 | ||
60—64 | 6 | 11 | ||
55—59 | 15 | 11 | ||
50—54 | 9 | 8 | ||
45—49 | 3 | 6 | ||
40—44 | 14 | 4 | ||
35—39 | 12 | 4 | ||
30—34 | 21 | 5 | ||
25—29 | 13 | 7 | ||
20—24 | 6 | 4 | ||
15—19 | 5 | 4 | ||
10—14 | 2 | 0 | ||
5—9 | 5 | 14 | ||
0—4 | 7 | 2 | ||
Prosek : | 43,2 | 46,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 133 | 46 | 74 | 10 | 3 | 0 |
Ženski | 97 | 10 | 72 | 15 | 0 | 0 |
UKUPNO | 230 | 56 | 146 | 25 | 3 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 46 | 12 | 0 | 0 | 4 |
Ženski | 17 | 10 | 0 | 0 | 3 |
UKUPNO | 63 | 22 | 0 | 0 | 7 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 1 | 0 | 1 | 0 |
Ženski | 0 | 1 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 2 | 0 | 1 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 1 | 3 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 7 | 0 | 0 | 18 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 7 | 0 | 0 | 19 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Aleksandar Stojanovski: "Vranjski kadiluk u XVI veku, Vranje", 1985, str. 167.
- ^ Momčilo Zlatanović: Mikrotoponima Vranjske kotline (naselja u slivu Kleničke reke), Prilozi proučavanja jezika, Novi Sad, 1980, knj. 16, str. 42.
- ^ Momčilo Zlatanović: Topomija naselja u srednjem slivu Pčinje (pet naselja), Vranjski glasnik XXI, Vranje 1988, str. 155.
- ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1906. godine
- ^ "Politika", Beograd 1910. godine
- ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
- ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.