Statejra (kći Darija III)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Statejra
Svadba u Suzi, Aleksandar i Statejra (sredina) i Hefestion i Dripetida (levo), gravira s kraja 19. stoleća.
Lični podaci
Datum rođenja4. vek p. n. e.
Datum smrti323. p. n. e.
Porodica
SupružnikAleksandar Veliki
RoditeljiDarije III
Statejra

Statejra[a] (ili Barsina[b]), starija kćerka Darija III, bila je druga žena Aleksandra Velikog. Neposredno nakon bitke kod Isa, našla se u makedonskom zatočeništvu zajedno sa ostatkom carske porodice: baka Sisigamba, majka (takođe Statejra), mlađi brat Oho i mlađa sestra Dripetida. Kurcije i Diodor navode da su tom prilikom obe sestre bile stasale za udaju. Budući da tretman makedonskih vojnika prema persijskim zarobljenicama nije bio nimalo tolerantan, Aleksandar se postarao da se Darijevoj porodici ne nanese nikakvo zlo. Uz to, dozvolio joj je da zadrži poslugu i sve počasti koje je ranije uživala, želeći na taj način da stekne njenu naklonosti. Nakon toga, Statejra i njena porodica su živeli van očiju javnosti, ali očigledno u osiguranom luksuzu. U nekom trenutku, između pada u zatočeništvo i 331. p. n. e., njena majka je umrla, moguće na porađaju kako navodi Diodor. Sisigamba je otada preuzela ulogu zaštitnice i starateljke Darijeve dece. Otprilike u isto vreme, Darije je preduzeo niz pokušaja da se sporazume sa Aleksandrom mirnim putem, obećavajući mu, naposletku, i ruku jedne od svojih kćerki. Kod Arijana stoji da mu je Aleksandar odgovorio da bi se on svakako oženio da ima nameru, složio se Darije s tim ili ne. Godine 330. p. n. e. Aleksandar je ostavio Darijevu porodicu u Suzi (do ovog trenutka oni su ga očigledno pratili u njegovom pohodu na Darija), odredivši im učitelje grčkog jezika. U izvorima nema nikakvog objašnjenja povodom ovoga. Teško je odrediti zašto bi Aleksandar hteo Darijeve kćerke da nauči grčkim, sem ako nije nameravao da se oženi jednom od njih. Međutim, do toga je došlo šest godina docnije odnosno blizu deset godina otkako mu je Stetejra došla pod nadzor. Venčanje je obavljeno po Aleksandrovom povratku u Suzi, na kojem je prisustvovalo i osamdeset njegovih hetera koji su sledili kraljev primer i oženili se uglednim Irankama. Međutim, već samo godinu dana docnije Aleksandar je naprasno preminuo, što je Statejru učinilo ne samo udovicom nego i bez ikakve zaštite. Naime, Roksana, koju je Aleksandar još 327. p. n. e. uzeo sebi za ženu, i kome je podarila sina kojeg nije dočekao, bila je, kako Plutarh navodi, i dalje ljubomorna na svoju potencijalnu suparnicu. U skladu s tim, organizovano je ubistvo obe Darijeve kćerke u koje je, opet po Plutarhu, bio umešan i sâm Perdika, aktivno ili pasivno: ostaje pitanje.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Prema Diodoru,[1] Plutarhu,[2] Kurciju[3] i Justinu,[4] njeno ime je Statejra.
  2. ^ Prema Arijanu, njeno ime je Barsina.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Diod., xvii, 107
  2. ^ Plut., Alex., 70
  3. ^ Curt., iv, 5 § 1
  4. ^ Justin., xii, 10
  5. ^ Arr., Anab. vii, 4, § 5

Literatura[uredi | uredi izvor]

Od Arijana:

  • Aleksandrova vojna : (Anabaza) (na jeziku: (jezik: srpski) — prevod Milana Stahuljaka). Zagreb: Matica Hrvatska. 1952. COBISS.SR 27829761. 

Od Diodora sa Sicilije:

  • Istorijska biblioteka. Knj. 17-22 (na jeziku: (jezik: srpski) — prevod Marijane Ricl). Novi Sad: Matica srpska. 1998. COBISS.SR 120321543. 

Od Plutarha:

  • Aleksandar Makedonski i Gaj Julije Cezar (na jeziku: (jezik: srpski) — prevod M. Đurića). Novi Sad: Matica srpska. 1950. COBISS.SR 6480903. 

 Ovaj članak sadrži tekst iz publikacije koja je sada u javnom vlasništvuSmit, Vilijam, ur. (1870). Rečnik grčkih i rimskih biografija i mitologija.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)