Stela iz Davatija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stela iz Davatija

Stela iz Davatija ( gruz. დავათის სტელა ) je krečnjačka stela u obliku krsta[1], sa bareljefom, koja prikazuje Bogorodicu pored arhanđela Mihaila i Gavrila, sa jednim od najranijih natpisa na gruzijskom pismu Asomtavruli.[2] Gornji deo stele za koji se pretpostavlja da je predstavljao Spasovdan (Vaznesenje Hristovo) je slomljen i izgubljen.[3] Datira iz 4. do 5 veka. Stela je otkrivena 1985. godine u maloj crkvi Bogorodice u planinskom selu Davati, opština Dušeti, u istočnoj Gruziji.[4] [5] Čuva se u nacionalnom muzeju Gruzije.

Natpis na steli
Figura Bogorodice

Stajaća figura Device Marije predstavlja jedinstven ikonografski tip Bogorodice, koji potiče od najstarijeg „Hodigitrijskog tipa“. Pored figura Bogorodice i deteta Isusa nalaze se "sažeti" natpisi; "Sveta Marija" i "Isus Hrist". Stele ili kameni krstovi ("kvajvari" na gruzijskom) su kultni spomenici isklesani od kamena koji su bili tipični za ranohrišćansko razdoblje u Gruziji (oko 300-750. p. n. e.). Mnoge od ovih stela preživele su jer su ponovo korišćene kao građevinski materijal za crkve podignute u srednjem veku i ranom modernom dobu.[6]

Pretpostavke[uredi | uredi izvor]

Gruzijski naučnik Ramin Ramišvili pretpostavlja da kombinacija slova ႩႲႽ odgovara broju 5320 (5000 + 300 + 20, odnosno [k] + [t] + [č]), što može da označi, prema gruzijskim brojevima, godinu 284. p. n. e, navodni datum stvaranja prvog gruzijskog pisma.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Machabeli 2008, str. 6
  2. ^ Machabeli 2008, str. 120
  3. ^ Machabeli 2008, str. 11
  4. ^ Abramishvili, G & Aleksidze, Z. (1990), "A national motif in the iconographic programme depicted on the Davati Stela". Le Muséon, Vol. 103. # 3-4: 283-292
  5. ^ a b Abramishvili, G; Aleksidze, Z (2012). „დავათის სტელა [Davati stele]”. ენციკლოპედია „საქართველო", ტ. II [Encyclopaedia Georgia, Vol. 2] (na jeziku: Georgian). Georgian National Academy of Sciences. str. 258—259. ISBN 978-99928-20-27-8. 
  6. ^ Wiener, James Blake. „Fragment of a Stele of the Virgin Mary from Georgia”. ancient.eu. Pristupljeno 22. 5. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]