Pređi na sadržaj

Stepanovićevo

Koordinate: 45° 24′ 30″ S; 19° 41′ 32″ I / 45.408333° S; 19.692333° I / 45.408333; 19.692333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stepanovićevo
Pravoslavna crkva u Stepanovićevu.
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobački
GradNovi Sad
Gradska opštinaNovi Sad
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2021
 — gustina45/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 24′ 30″ S; 19° 41′ 32″ I / 45.408333° S; 19.692333° I / 45.408333; 19.692333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina84 m
Površina48,8 km2
Stepanovićevo na karti Srbije
Stepanovićevo
Stepanovićevo
Stepanovićevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj21212
Pozivni broj021
Registarska oznakaNS

Stepanovićevo je naselje u Srbiji u opštini Novi Sad u Južnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2021 stanovnika. Mesto je osnovano 19201924. godine.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Mesto se nalazi u Južnobačkom okrugu, 25 km od Novog Sada.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Stepanovićevu se nalazi Osnovna škola Aleksa Šantić.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Stepanovićevo je povezano sa Novim Sadom autobuskom linijom GSP-a 43, kao i, preko privatnih prevoznika, sa Vrbasom, Kulom, Srbobranom, itd. Kroz mesto prolazi železnička pruga.

Sport[uredi | uredi izvor]

U Stepanovićevu postoji fudbalski Klub Omladinac, koji je član Područne lige Novog Sada. U mestu je aktivan džudo klub Omladinac, kao i šahovski klub Dobrovoljac.

Crkva svetog velikomučenika Lazara Kosovskog[uredi | uredi izvor]

Temelji hrama Svetog velikomučenika Lazara Kosovskog izliveni su 10.7.1989. a osvećeni 16.7.1989. Ovaj čin su obavili Njegovo preosveštenstvo vladika šumadijski g.Sava i Njegovo preosveštenstvo Vladika sremski g.Vasilije. 1.4.1990. je odžana prva liturgija i podignut je veliki krst na glavnoj kupoli. U čast i pomen Svetog velikomučenika Lazara, za crkvenu i seosku slavu određen je Vidovdan 28. juna.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Stepanovićevo živi 1776 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,6 godina (39,0 kod muškaraca i 42,0 kod žena). U naselju ima 682 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,25.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.965
1953. 1.916
1961. 2.169
1971. 2.188
1981. 2.096
1991. 2.020 2.005
2002. 2.214 2.247
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
2.117 95,61%
Jugosloveni
  
19 0,85%
Slovaci
  
14 0,63%
Mađari
  
9 0,40%
Crnogorci
  
8 0,36%
Hrvati
  
7 0,31%
Česi
  
1 0,04%
Ukrajinci
  
1 0,04%
Rusini
  
1 0,04%
Nemci
  
1 0,04%
Makedonci
  
1 0,04%
Bunjevci
  
1 0,04%
nepoznato
  
18 0,81%
Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]