Pređi na sadržaj

Stiv Lukater

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stiven Li Lukater (rođen 21. oktobra 1957. godine) je američki gitarista, pevač, tekstopisac, aranžer i producent, najpoznatiji kao jedini kontinuirani član grupe Toto od njegovog osnivanja 1976. godine do danas. Vrlo raznovrsan muzičar, Lukater je snimio gitarske deonice za više od 1.500 albuma koji predstavljaju širok spektar umetnika i žanrova. Takođe je doprineo albumima i hit singlovima kao autor pesama, aranžer i producent. Najznačajnije je da je Lukater svirao gitaru na albumima Boz Skagzaa Down Two Then Left (1977) i Middle Man (1980) [1], a bio je istaknuti saradnik na nekoliko studijskih albuma Majkl Džeksona, uključujući album Thriller (1982). Lukather je objavio sedam solo albuma, od kojih je poslednji, Transition, objavljen u januaru 2013.

Stiv Li Lukater

1976. godine, kada je Lukather imao devetnaest godina, pozvali su ga srednjoškolski prijatelji Dejvid Pejč i braća Porkaro Stiv i Džef da im se pridruži u formiranju njihovog benda Toto. Ostao je član benda tokom čitave njegove istorije, a poslednjih godina služio je kao njegov menadžer i muzički direktor. Lukaterova reputacija gitariste i njegovo udruživanje sa Pejčom i braćom Porkaro, koji su takođe postali etablirani umetnici u svojim oblastima, omogućili su mu da obezbedi neprestano angažovanje kao sesijskog muzičara tokom 1970-ih i 1980-ih. Lukater je nominovan za dvanaest nagrada Gremi, a osvojio je pet. Iako se njegov rad sa grupom Toto pretežno bazirao na pop rok muzici, a samostalni rad u progresivnom roku i hard roku, mnogi Lukaterovi sporedni projekti fokusirani su na džez fuziju. Imao je dugogodišnju saradnju sa džez gitaristom Larijem Karltonom koji je producirao album koji dobija nagradu Gremi i bio je član džez fjužn benda Los Lobotomis, u kojim je sarađivao sa istaknutim muzičarima. Od 2012. godine, Lukater je svirao sa bivšim bubnjarom Bitlsa Ringo Starom i njegovom supergrupom, All-Starr Band.

Pod uticajem bluz-rok gitarista kao što su Džimi Hendriks i Džimi Pejdž, kao i svirači džez fjužn-a kao Al Di Meola i Džon Maklohlin, Lukater je poznat po melodičnom i intenzivnom stilu sviranja. Takođe je prepoznat po svojoj efikasnosti u studiju, često snimajući numere u jednom tejku koristeći minimalnu obradu zvuka. Iako je nekada koristio mnoge gitarske efekte u studiju i na sceni, sada često omalovažava takvu praksu i umesto toga zagovara čiste tonove i minimalnu studijsku obradu. Lukater svira prvenstveno električnu gitaru sa potpisom kompanije Ernie Ball Music Man koja nosi njegov nadimak Luk (Luke). Takođe svira na akustično-električnim gitarama marke Jamaha i Ovešjn.

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Stiven Li Lukater rođen je 21. oktobra 1957. godine u dolini San Fernando u Kaliforniji. Prvo je svirao klavijature i bubnjeve, a zatim se naučio sviranju gitare počevši od sedam godina, kada mu je otac kupio Kej akustičnu gitaru i kopiju albuma Bitlsa Meet the Beatles. Lukater je rekao da je album "promenio njegov život" i da je na njega posebno uticao sviranje gitare Džordža Harisona . [2] [3]

U srednjoj školi Grant, [4] Lukater je upoznao Dejvida Pejča i braću Porkaro (Džefa, Stiva i Majka ), [5] takođe članovima grupe Toto. Lukater, koji je bio samouki muzičar, počeo je da drži časove gitare kod Džimi Vibla. Sa Viblom, Lukater je proširio svoje znanje o širim aspektima muzike, uključujući i orkestraciju. U tom periodu, početkom 1970-ih, Lukater se zainteresovao za ideju da postane sesijski muzičar, poziv koji pruža mogućnosti za sviranje sa raznim poznatim muzičarima. [2]

Džef Porkaro, koji je svirao bubnjeve sa grupom Stili Den od 1973. godine, [6] postao je mentor Lukateru i podstakao njegovo interesovanje za sesijski rad. Prvi posao za Lukatera u muzičkoj industriji je bio studijski rad sa Boz Skagzom, [7], nakon čega su Pejč i Džef Porkaro koji je već bio istaknuti studijski muzičar, [8] pitali Lukatera da im se pridruže u formiranju grupe Toto 1976. godine, zajedno sa Bobi Kimbalom, Dejvidom Hangejtom i Stiv Porkaroom . [2]

Toto[uredi | uredi izvor]

Stiv Lukater sa Džozefom Vilijamsom na koncertu grupe Toto

Lukater je originalni i glavni gitarista grupe Toto, koji u tom svojstvu nalazi tokom čitave istorije benda, pri čemu je i glavni i prateći vokal i kompozitor. Lukater je osvojio tri od svojih pet nagrada Gremi za rad sa grupom Toto, dva puta kao umetnik i jednom kao producent. [9] Dejvid Pejč je vodio poslove komponovanja u grupi tokom njenog razvoja 1978. godine - na prvom albumu grupeToto, on je napisao sve osim dve pesme iz albuma, uključujući i sva četiri singla. Lukater takođe pripisuje Džefu Porkarou vođstvo u bendu tokom tog perioda. Međutim, Lukaterova uloga u grupi je evoluirala vremenom zahvaljujući promenljivim potrebama benda. U avgustu 1992. godine Džef Porkaro se srušio dok je radio kuće u dvorištu i potom umro od srčane insuficijencije. [10] Smrt je duboko pogodila grupu i Lukatera, ali su smatrali da grupa treba da se pojača i pobrine da se nastavi dalje. Tako je počeo da preuzima vodeću ulogu. [2]

Lukather crouches on stage and intently plays the neck of a black Ernie Ball Music Man "Luke" electric guitar.
Lukaterov solo sa grupom Toto

Kroz Toto je tokom godina prošlo nekoliko vodećih vokala, uključujući Bobi Kimbala, Fergie Frederiksena i Džozefa Vilijamsa. Posle smene njihovog četvrtog vokala, Žan-Mišel Bajrona, 1990. godine, Toto je bio bez glavnog pevača do 1997 godine, a u međuvremenu je Lukater preuzeo većinu vokalnih dužnosti u bendu. Izvodio je glavne vokale za sve numere na albumu Kindom of Desire iz 1992. godine i albumu Tambu iz 1995. godine, izuzev dve instrumentalne numere. Neki recenzenti albuma Tambu suprotstavili su Lukaterov vokal vokalima bivših pevača Kimbala i Vilijamsa (i zaista, žestoko kritikovali čitav album), [11] a neki recenzenti koncerata primetili su da je on imao vokalnih problema sa određenim pesmama. S tim u vezi, veliki broj pratećih i gostujućih vokala pratio je nastupe benda uživo tokom tog perioda. [12] Tek kada je Toto vratio Vilijamsa i Kimbala da sarađuju na albumu Toto XX iz 1998. godine, Lukater se pretežno vratio u ulogu pratećeg vokala.

Diskografija[uredi | uredi izvor]

Studijski albumi[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Jevanđelje po Luki (2018)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Steve Lukather Official Website - Discography”. Steve Lukather Official Website (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-11-14. 
  2. ^ a b v g „Steve Lukather Biography”, SteveLukather.net, Arhivirano iz originala 18. 4. 2012. g., Pristupljeno 2012-05-01 
  3. ^ Molenda, Michael (maj 2008), „Steve Lukather”, Guitar Player, 45 (2): 14—16, ISSN 0017-5463 
  4. ^ Enriquez, Sam (17. 8. 1992). „Rock 'n' Roll High School : Van Nuys: The death of Toto drummer Jeff Porcaro prompts Grant alumni to reminisce about a campus bursting with musical talent in the early '70s.”. LA Times. Pristupljeno 16. 2. 2019. 
  5. ^ „Ex-Hitmen Hold the Line”, New Zealand Herald, APN Newspapers, 23. 2. 2008 
  6. ^ Steely Dan Timeline, Walter Becker and Donald Fagen, Arhivirano iz originala 16. 3. 2012. g., Pristupljeno 2012-03-25 
  7. ^ Johan, Rizal (7. 3. 2008), „Toto's last fling”, The Star, Star Publications, Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g., Pristupljeno 2009-07-30 
  8. ^ Holland, Dave (februar 2009), „Steve Lukather's 7 Ways To Tonal Bliss”, EQ, 20 (2): 30—31, ISSN 1050-7868 
  9. ^ Grammy Award Winners, The Recording Academy, Arhivirano iz originala 17. 6. 2009. g., Pristupljeno 2009-08-16  Note: User search required.
  10. ^ Cooper, Ralph (7. 8. 1992), „Deaths”, The Washington Post 
  11. ^ Abrahams, Andrew (10. 6. 1996), „Tambu”, People Weekly, 45 (n23): 27, ISSN 0093-7673 
  12. ^ Borzillo, Carrie (24. 7. 1993), „Toto”, Billboard, 105 (30): 15(2), ISSN 0006-2510 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]