Pređi na sadržaj

Stojan Čupić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stojan Čupić
Stojan Čupić
Datum rođenja1765.
Mesto rođenjaPivaOsmansko carstvo
Datum smrti1815.
Mesto smrtiZvornikOsmansko carstvo

Stojan (Dobrilović) Čupić , poznat i pod imenom Zmaj od Noćaja (Piva, 1765Zvornik, 1815) bio je jedan od najznačajnijih vojvoda Prvog srpskog ustanka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Grb vojvode Stojana Čupića

Stojan je rođen u Pivi, u Hercegovini negde oko 1765. godine. Veoma rano je ostao bez roditelja, pa iako mlad, ali i najstariji u porodici, odlučio je da se preseli u Srbiju. Sa tri sestre zaputio se u Mačvu u Crnobarski salaš, gde mu je živeo deda po ocu. Iako krajem 18. veka u Srbiji nije bilo nikakvih škola u kojima bi se deca opismenjavala, Stojanu je to nekako pošlo za rukom, verovatno, smatra se, u nekom od mačvanskih manastira.[1]

U Crnobarskom salašu i okolini počeo je da se bavi trgovinom stoke. Bistrog, okretnog i odlučnog momka zapazio je Strahinja Čupić iz susednog Noćajskog Salaša. Mladić mu se svideo, pa mu je predložio da ga posini. Stojan je to prihvatio i svom imenu dodao poočimovo prezime Čupić. Strahinja mu je dodelio nešto zemlje i uputio ga kako da je obrađuje. Stojan se oženio, a legende u Srbiji kažu da je Čupić čak tri puta na svojim njivama nailazio na zakopani novac.[1]

Početkom pobune protiv dahija Čupića je zatekao kao čuvenog i poštovanog domaćina. Čim je saznao za početak bune on je oko sebe počeo da okuplja ljude i priprema zasede Turcima na putevima i prolazima. Postao je jedan od najznačajnijih vojvoda Prvog srpskog ustanka, poznat i pod imenom Zmaj od Noćaja. Istakao se u bojevima na Mišaru (gde je izazvao i pobedio turskog junaka Musu Sarajliju) i na Crnobarskom Salašu (u kojoj je pobedio Mehmed-kapetana). U boju kod Bajine Bašte je prešao preko Drine i izazvao na megdan bega Zumbulića. U borbi na Glavici preko Drine je spasao Cincar Janka. Ostao je zapamćen u narodnoj epskoj pjesmi „Zmaj od Noćaja“. Bio je poznat i kao dobar govornik, a o tome govore i Karađorđeve reči: Ko mi nadgovori Čupića i natpiše Molera, daću što zatraži.[2]

Nakon propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine otišao je u Srem. Međutim, ubrzo se vratio i krijući se po Mačvi očekivao je novi ustanak. Na početku Drugog srpskog ustanka sastao se u Valjevu sa Milošem Obrenovićem i započeo je sa organizovanjem ustanka u Mačvi.[3] Uhvaćen je u turskoj zasedi i potom ubijen u Zvorniku juna 1815,[4] gde je i sahranjen.[5] Smatralo se da je bio žrtva izdaje, ali nije sigurno čije - kneza Miloša ili seljaka koji su se razilazili s njim povodom dizanja ustanka.[4] Sokolsko društvo u Bogatiću je na leto 1938. odlučilo da bude prenet u njegovu zadužbinu u Salašu Noćajskom,[6] a sledećeg septembra mu je podignut spomenik na zvorničkom groblju.[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Gavrilović, Andra, ur. (1903). Znameniti Srbi XIX. veka, godina II. Zagreb: Srpska štamparija. str. 37. 
  2. ^ Gavrilović, Andra, ur. (1903). Znameniti Srbi XIX. veka, godina II. Zagreb: Srpska štamparija. str. 37—38. 
  3. ^ Gavrilović, Andra, ur. (1903). Znameniti Srbi XIX. veka, godina II. Zagreb: Srpska štamparija. str. 38. 
  4. ^ a b "Politika" 18. feb. 1941
  5. ^ Zaboravljeni grob Zmaja od Noćaja... u Zvorniku. "Vreme", 5. jul 1938
  6. ^ "Vreme", 16. jul 1938
  7. ^ "Politika", 7. sept. 1938, str. 13

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jovan R. Ćalasan: Znameniti ljudi Pive, Novi Sad 2003.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]