Pređi na sadržaj

Strešin

Koordinate: 52° 43′ 42″ S; 30° 06′ 49″ I / 52.728333° S; 30.113611° I / 52.728333; 30.113611
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Strešin
Стрэшын; Стрешин
Strešinska Sveto-Pokrovska pravoslavna crkva iz 1807.
Zastava
Zastava
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Gomeljska oblast
RejonŽlobinski rejon
Osnovanprvi pomen u XII veku
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2009.1.263
Geografske karakteristike
Koordinate52° 43′ 42″ S; 30° 06′ 49″ I / 52.728333° S; 30.113611° I / 52.728333; 30.113611
Vremenska zonaUTC+3
Strešin na karti Belorusije
Strešin
Strešin
Strešin na karti Belorusije
Poštanski broj2472223
Pozivni broj+375 2334
Registarska oznaka3

Strešin (blr. Стрэшын; rus. Стрешин) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (городской посёлок) u istočnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Žlobinskom rejonu Gomeljske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje leži na mestu gde se rečica Strešinka uliva u Dnjepar, na oko 21 km južno od administrativnog centra rejona Žlobina i 105 km od administrativnog centra oblasti Gomelja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi pisani podaci o naselju potiču iz XII veka i u tom vremenu je u središtu naselja najverovatnije postojalo jako drveno utvrđenje. Pominje se i u zakonu litvanskog kneza o podeli zemlje između Strešina i Ragačova iz 1399. godine, a 1406. našao se i u registru „sveruskig gradova“.

Godine 1793. postaje sastavni deo Ruske Imperije. Od 1924. do 1956. administrativni je centar istoimenog rejona Beloruske SSR.

Jedna od najvažnijih znamenitosti u varoši je Pokrovska crkva sagrađena 1807. godine

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa iz 2009. u varoši su živela 1.263 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika
1909. 2004. 2009.
3.246[1] 1.300[1] 1.263[1]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Strešin je drumskim pravcem povezan sa Žlobinom na severu, a na desnoj obali Dnjepra postoji i manja rečna luka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]