Strug

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Savremeni konvencionalni strug

Strug je mašina za obradu materijala skidanjem strugotine (ili obrada materijala rezanjem) na kojoj se obrađuju radni predmeti kružnog poprečnog preseka. Strugovi za drvo su slabiji od strugova za metal i na nekim modelima je moguće obrađivati predmet i dletom iz ruke. Bolji strugovi mogu imati kopirajući mehanizam, mehanizam za pravljenje navoja, a najsavremeniji su programabilni strugovi (CNC, odnosno NU strugovi), na kojima je moguće programirati željeni oblik radnog predmeta koga će potom sami napraviti.

Strug je alatna mašina za mašinsku obradu odvajanjem čestica, pomoću kojih se rezanjem obrađuju i izrađuju delovi okruglog (rotacijskog) oblika. Struganjem se mogu obraditi okrugle površine s spoljne i unutrašnje strane. Osim operacije struganja mogu se na strugovima vršiti i operacije ljuštenja, istrugivanja, bušenja, izbušivanja, upuštanja, razvrtanja, rezanja spoljnih i unutrašnjih navoja, vrtloženja i ljuštenja spoljnih i unutrašnjih navoja. Pri uzdužnom, poprečnom i koničnom struganju izradak se okreće a oštrica se stružnog noža posmično kreće pravcem koji je paralelan, normalan ili nagnut prema osi vrtnje izratka. Pri kuglastom tokarenju oštrica tokarskog noža kreće se u posmičnom kretanju po kružnici oko ose koja prolazi središtem kugle. Pri krivuljastom struganju oštrica strugarskog noža sledi u posmičnom kretanju neku krivu.[1]

Strugovi su nekad bili ručno pokretani, pomoću vodeničnog točka ili parne klipne mašine, a danas se redovno pogone elektromotorom. Osnovni delovi su:

Pogon struga[uredi | uredi izvor]

Mali konvencionalni strug za drvo

Najprimitivniji strugovi su na nožni pogon. Na osovinu koja se okreće je namotana guma a radnik pritiskom pedale okreće osovinu u jednom pravcu. Pokretanjem osovine guma se zateže i kada se popusti pedala osovina se kreće u suprotnom pravcu tj. u nulti položaj. Takvi „nožni strugovi“ i danas postoje po nekim zabačenim selima a na njima se prave kutije za čuvanje sira, slanici i slično, tj. sve ono što se kružnim kratnjem može obraditi. Interesantno je da su ti strugovi uvek od drveta.

Sledeći način pokretanja struga je bio Sistem centralne osovine. Danas strugovi imaju svoj pogonski elektromotor. Dimenzije strugova variraju od onih koji prave delove za časovnike pa do onih koji prave pogonske osovine za brodove.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Srednjovekovni strug sa nožnim pogonom
Konvencionalni strug krajem 19. veka
CNC-strug
Mašinska obrada odvajanjem čestica na strugu.
Viševretenski strug.
CNC strug.
Savremena kuglična vretena.
Rotor (dole levo) i stator (gore desno) asinkronog trofaznog elektromotora.
Grubo uzdužno struganje.
Završno ili fino struganje.
Uzdužno struganje je osnovna operacija struganja.
Poprečno ili plansko struganje.
Izrada utora struganjem.
Strugarski noževi s naizmeničnom pločicom od tvrdog metala.
Strugarski nož za grubu obradu.
Strugarski nož za finu obradu.

Prvi strugovi bili su poznati još u doba antike.[3] Moguće da su već u 2. milenijumu p. n. e. postojali strugovi za obrađivanje drva i druge potrebe.[4] Prvi radovi struga pronađeni su u 7. veku p. n. e. u Korneto, i Italiji, onomad etrurski grad.[5] Po grčkoj mitologiji strug je izmislio legendarni Dedal, otac Ikara. U jednom egipatskom groblju iz 4. veka p. n. e. nađene su prve slike jednog struga. Rotacija struga dobijena je time što je jedan vukao po jednom koponcu, dok je drugi obrađivao komad sa alatkom.

Ovakav koncept struga ostao je manje više do srednjeg veka. U 13. veku konopac za rotaciju struga bio je vezan za jednu dasku, slično pedalu, vidi strugu sa nožnim pogonom, tako da je radnik, koji je obrađivao, sa korakom na dasku sam stvarao rotaciju struga.

Leonardo da Vinči je takođe izmislio jedan strug. Novina je bila jedan kotur preko kojeg je išao konopac i tako omogućivao jednu konstantu rotaciju struga. Iz 1480. potiču i prve slike jednog struga sa podrškom. Leonardo da Vinči koristio je i jednu drskalicu za alatku; da li je on to izmislio nije poznato.

Prvi strugovi sa mehaničkom podrškom nastali su sredinom 18. veka u Ujedinjenom Kraljevstvu (Jacques Besson, 1751). Strugovi su tad bili uglavnom od metala i imali su skoro sve karakteristike modernog struga. Prvi strugovi sposobni za mašinstvo, dakle za obrađivanje metala, nastale su verovatno u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 18. veka (Sylvanin Brown, 1791). Ovo je doba početka industrijalizacije.

Najzad nastao je moderni konvencionalni strug početkom 19. veka (Henry Maudslay). Prvi takvi strugovi stižu na primer u Nemačku oko 1810. Strugovi su se kroz 19. vek dalje razvijali, da bi početkom 1950ih u SAD nastao prvi strug sa NU-vođenjem, tj. pola kompjutizirani. U 1970ima, takođe u SAD, nastaju takozvani CNC-strugovi, sad kompletno kompjuterizirani. To znači da radnik više ne radi klasične radove sa strugom, nego ih kontroliše sa kompjuterom.

Podela[uredi | uredi izvor]

Postoje različite implementacije strugarskih mašina. Najčešće je u upotrebi univerzalna strugarska mašina (univerzalni strug) s vodoravno postavljenim glavnim vretenom na kojem se mogu obavljati razne vrste obrade struganjem. Za obradu delova velikih prečnika (prečnici i veći od 15 metara) upotrebljava se stružna mašina s normalno postavljenim glavnim vretenom, takozvani karuselni strug. Slične je namene čelna strugarska mašina, za obradu predmeta većega prečnika, ali male visine, kao što su zamajci, remenice, diskovi parnih turbina i slično. Automatizovane stružne mašine (CNC strug) danas su numerički upravljane alatne mašine CNC (engl. Computer Numerical Control), a odlikuje ih visok nivo automatizacije uz istodobnu veliku prilagodljivost. Zbog težnje za ujedinjenjem različitih postupaka obrade na jednoj mašini, sve više se primenjuju obradni centri na kojima se, primenom pogonjenih alata, uz struganje izvode i drugi postupci obradbe odvajanjem čestica (na primer glodanje i bušenje). Kinematika posmičnih kretanja kod takvih mašina je znatno složenija i višestruka.

Jednostavni strug[uredi | uredi izvor]

Suport služi samo kao držač alata i nije predviđen posmak (samo ručni). Broj okretanja glavnog vretena određuje se remenskim prenosom, prebacivanjem remena.

Univerzalni strug[uredi | uredi izvor]

Univerzalni strug ima elektromotorni pogon (trofazni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon je spojen na glavno radno vreteno, na kojem se nalazi centrirajuća stezna glava (amerikaner). Iz dva smicajna prigona izlaze navojno vreteno za struganje navoja i smicajno (glatko) vreteno. Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodelne (rasklopne) matice i osigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenog navoja. Posmično vreteno se u suportu spaja preko padnog puža, mehanizma koji omogućava uzdužni i/ili poprečni posmak kod struganja. Na suportu se nalazi držač noža u koji se upinju tokarski noževi. Suport klizi po vodilicama koje se nalaze na krevetu struga. Na vodilice se može ugraditi i lineta, kojom se centriraju duža i tanja vratila, kao bi se izbegao mogući progib i velike vibracije toekom struganja. Konjic na kraju struga služi za centriranje dužih predmeta zbog što tačnije obrade. Na njima se osim operacija struganja (unutrašnjeg i spoljašnjeg obodnog struganja, konusnog struganja, planskog struganja, urezivanja i odrezivanja, profilnog i kruvuljnog struganja), mogu se izvoditi operacije bušenja, upuštanja, razvrtanja, rezanja unutrašnjih i spoljnih navoja, ljuštenja, vrtloženja, istrugivanja.

Kopirni strug[uredi | uredi izvor]

Kopirna strug obrađuje samo pomoću kopirnog uređaja. Na strugu se nalazi model (šablona) po kojoj klizi ticalo. Ticalo je povezano s alatom koji kopira položaj ticala. Alat je jednostavni strugarski nož masivnih dimenzija. Nalazi se u držaču alata koji je na suportu. Suport je smešten pod uglom u odnosu na osu rotacije, kako bi se mogli kopirati i stepenasti oblici. Sistemi za kopiranje su: mehanički, električni, hidraulični, kombinovani (npr. elektrohidraulični).

Planski strug[uredi | uredi izvor]

Planska strug služi za izradu obradaka velikih dimenzija. Izradak se upinje u plansku ploču. Može se podupreti konjićem. Planski strugovi imaju dimenzije planske ploče od 1000 do 4000 mm.

Karuselni strug[uredi | uredi izvor]

Karuselni strug ima vodoravno položenu steznu ploču za prihvat izratka. Postoje karuselni strugovi s jednim ili dva vertikalna stuba za vertikalno pomicanje grede. Po vodoravnoj gredi se kreću jedan (kod jednostupne) ili dva suporta (kod dvostupne). Prečnici tokarenja kod jednostupnih su od 630 do 1500 mm, dok su kod dvostupnih od 1500 do 25 000 mm.

Revolverski strug[uredi | uredi izvor]

Revolverski strug služi u serijskoj proizvodnji za kompletnu obradu izratka u jednom zahvatu. Naziv su dobili po prepoznatljivom nosaču alata: revolverskoj glavi. Revolverska glava može prihvatiti veći broja alata, koji u jednom zahvatu izvrše sve potrebne operacije obrade. Pri tome se pojedini rezni alati ili slogovi alata uključuju jedan za drugim u obradu. Danas se sve više zamjenjuju CNC strugovima.

CNC strug[uredi | uredi izvor]

CNC strug (engl. Computer Numerical Control) ili računarski upravljana alatna mašina koja je danas sve više u upotrebi. Ove mašine imaju jednu ili dve stezne glave (amerikanera), jedan ili dva suporta s revolverskom glavom. Alati mogu biti bez ili s pogonom, te se strugovi pretvaraju u obradne centre. Jednostavnim programiranjem moguće je proizvoditi složene predmete. Takođe je moguće CAD-CAM tehnologijom upotrebiti programske naredbe iz 3D crteža.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Tehnička enciklopedija" (Alatni strojevi), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  2. ^ tokarenje, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
  3. ^ „What is a Lathe Machine? History, Parts, and Operation”. Brighthub Engineering. Pristupljeno 26. 3. 2018. 
  4. ^ Clifford, Brian. „A brief history of woodturning”. The Woodturner's Workshop. Woodturners' Guild of Ontario. Pristupljeno 2018-07-24. „the first evidence of the lathe itself comes from the 3rd century BC but it is known that it was in use long before that. A flat wooden dish which stood on wooden legs was found in a pit grave at Mycenae dated at 1100 to 1400 BC...[evidence from the artifcat] suggests that it could have been turned on a mandrel held between centres in a lathe. Against this view must be set the fact that there is no sign of turned grooves on the piece 
  5. ^ Clifford, Brian. „A brief history of woodturning”. The Woodturner's Workshop. Woodturners' Guild of Ontario. Pristupljeno 2018-07-24. „The earliest piece from that [Northern Italy] was found at a site known as the 'Tomb of the Warrior' at Corneto. This is a fragment of a wooden bowl, dated at around 700 BC, which shows 'clear evidence of rounding and polishing on its outer surface and of hollow turning...' (Woodbury) Other Etruscan turned vessels were found on this site. ... Excavations of a mound grave in Asia Minor (now Turkey) revealed two flat wooden dishes with decorative turned rims. These have been dated as from the 7th century BC. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]