Stubička bitka
Stubička bitka | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Seljačke bune | |||||||
Bitka kod Stubice (jugoslovenska poštanska marka iz 1973, rad Krsta Hegedušića | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Kraljevina Hrvatska | Pobunjeni hrvatski kmetovi | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
podban Gašpar Alapić | Matija Gubec | ||||||
Jačina | |||||||
oko 5.000[1] | oko 6.000-10.000[1] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
laki | oko 3.000[1] |
Stubička bitka bila je odlučujući sukob u okviru hrvatskoslovenačke seljačke bune 1573.
Uvod[uredi | uredi izvor]
Posle poraza seljačke vojske pod Ilijom Gregorićem kod Krškog 5. februara i Šenpetrom, pod Kunšperkom 8. februara, te kmetova Ilije Pasanca kod Kerestinca 6. februara, glavnina hrvatske seljačke vojske od oko 6.000 kmetova) okupila se na polju između Stubičkih Toplica i Donje Stubice.
Bitka[uredi | uredi izvor]
Pobunjenim kmetovima su rukovodile vrhovne ustaničke vođe Matija Gubec, Ilija Pasanec i Ivan Mogaić. Naoružani pretežno kosama, sekirama, vilama i srpovima kmetovi su se 9. februara puna 4 sata uspešno odupirali napadima uvežbane i vatrenim oružjem snabdevene plemićke vojske (oko 5.000 pešaka i konjanika u oklopu) pod zapovedništvom vrhovnog kapetana kraljevine Hrvatske, podbana Gašpara Alapića.
U bici je poginuo Mogaić, a Gubec i Pasanac su zarobljeni i kasnije svirepo ubijeni na Markovom trgu u Zagrebu 15. februara 1573. godine.[2]
Posledice[uredi | uredi izvor]
U ovom sukobu i kasnijim represalijama pobijeno je oko 3.000 kmetova.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gažević, Nikola, ur. (1974). Vojna enciklopedija (tom 9). Beograd: Vojnoizdavački zavod.
- Opća enciklopedija Jugoslovenskog leksikografskog zavoda - Zagreb 1981