Sukob između Kirgistana i Tadžikistana 2022.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sukob između Kirgistana i Tadžikistana 2022.

Mapa koja pokazuje oblasti gde su izbili sukobi. Enklava krajnje levo u Kirgistanu se vodi na Tadžikistan.
Vreme27. januar 2022.
10. mart 2022.
3. jun 2022.
14. jun 2022.
14—20. septembar 2022.
Mesto
granica Kirgistana i Tadžikistana
Ishod primirje
Sukobljene strane
 Tadžikistan  Kirgistan
Komandanti i vođe
Žrtve i gubici
41 mrtvih[1] 59 mrtvih[2]
139 ranjenih, 136.000 evakuisanih

Sporadični sukobi nastavljeni su između Kirgistana i Tadžikistana 27. januara 2022, nakon serije sukoba između dve zemlje u proleće i leto 2021. Dana 14. septembra 2022. sukob je eskalirao jer su i Kirgistan i Tadžikistan okrivljavali jedni druge za sukob. Granični sukob je nastavljen dva dana, nakon čega su strane uspele da se dogovore o prekidu vatre u noći 16. septembra 2022. godine. Međutim, ovaj prekid vatre je ubrzo prekinut.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Istorijski kontekst[uredi | uredi izvor]

Teritorije koje obuhvataju današnji Kirgistan i Tadžikistan, koje su nekada bile deo Kokandskog kanata, osvojilo je Rusko carstvo u 19. veku. Sovjetski Savez je 1920-ih nametnuo razgraničenje u dva regiona što je rezultiralo enklavama. Obe zemlje su postale nezavisne 1991. godine kada se Sovjetski Savez raspao . Obe zemlje su takođe članice Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) i Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB), te su teoretski povezane jedna sa drugom.

Prethodni sukobi[uredi | uredi izvor]

Pogranični sukob između Kirgistana i Tadžikistana počeo je 28. aprila 2021. Događaji oko izbijanja sukoba su sporni, ali su navodno sukobi počeli zbog starog spora oko vode između dve zemlje.[3][4] Neki izvori navode da je neposredan razlog za sukob bilo nezadovoljstvo lokalnog stanovništva postavljanjem nadzornih kamera u blizini granice između Kirgizije i Tadžikistana. Najmanje 55 ljudi je ubijeno u tim događajima, a više od 40.000 civila je raseljeno.[5]

Obe zemlje su 3. maja 2021. završile povlačenje trupa sa granice,[6] a 18. maja 2021. zvaničnici obe zemlje objavili su da su pristali na zajedničke bezbednosne kontrole duž sporne granice.[7]

Osim incidenta manjeg obima 9. jula 2021.[8], prekid vatre je trajao do 2022. godine.

Tok sukoba[uredi | uredi izvor]

Sporadični sukobi[uredi | uredi izvor]

Dana 27. januara 2022. godine, sukobi su rezultirali smrću dva civila i ranjavanjem još nekoliko.[9] Državni komitet za nacionalnu bezbednost Tadžikistana naveo je u saopštenju da je deset njegovih državljana povređeno, od kojih su šestoro vojnici, dok su preostala četvorica civili. S druge strane, Ministarstvo zdravlja Kirgistana saopštilo je da se najmanje 11 njegovih građana leči od umereno teških povreda. Vlasti Kirgizije su saopštile da je uzrok sukoba blokiranje puta između pokrajinskog grada Batken i kirgistanskog sela Isfana od strane državljana Tadžikistana.[9]

Dana 10. marta, u oružanom incidentu između graničara na granici između Kirgizije i Tadžikistana, u oblasti Teskej, okrug Batken, ubijen je pripadnik tadžikistanske granične straže. Nakon incidenta, zvaničnici regiona Batken u Kirgistanu i regiona Sughd u Tadžikistanu održali su razgovore.[10][11]

Prema tadžikistanskim izvorima, granični sukob se dogodio 3. juna nakon što su kirgistanski vojnici prešli granicu između Kirgizije i Tadžikistana blizu Voruha.[12] Dve nedelje kasnije, 14. juna, jedan tadžikistanski graničar je ubijen, a još troje povređeno u sukobu sa kirgiškim graničnim trupama.[13]

Eskalacija[uredi | uredi izvor]

Dana 14. septembra, jedan tadžikistanski graničar je ubijen, a dvojica su ranjena tokom sukoba sa kirgistanskim stražarima koji su optužili Tadžikistan da zauzima položaje u demarkiranoj oblasti.[14] Kasnije istog dana prijavljeno je da su dva graničara ubijena, a jedanaest ih je ranjeno, od kojih su pet civila.[15]

Dana 16. septembra sukob je eskalirao. Prijavljena je upotreba oklopnih vozila, kao i bombardovanje aerodroma Batken u gradu Batken, u Kirgistanu. Tadžikistan je optužio Kirgistan da je teškim naoružanjem granatirao ispostavu i sedam pograničnih sela. Tadžikistanske snage su takođe ušle u pogranično selo sa Kirgizom. Kirgistan je prijavio najmanje 31 povređenu osobu, dok je jedan civil poginuo, a tri su povređena, prema podacima tadžikistanskih snaga u Isfari, a Kirgistan je kasnije saopštio da su 24 osobe poginule, a 87 povređeno.[16][17]

Višestruki prekidi vatre između sve viših zvaničnika su postignuti, ali su više puta prekidani.[18] Slučajno, lideri obe zemlje prisustvovali su tekućem samitu Šangajske organizacije za saradnju u Uzbekistanu, gde su se sastali i razgovarali o sukobu.[19] Parlament Kirgistana održao je hitan sastanak zbog situacije.[20] Kirgistan je evakuisao najmanje 137.000 ljudi iz zone sukoba.[21] Tadžikistan tvrdi da je 15 njegovih civila ubijeno u kirgistanskom napadu dronom Bairaktar TB2 na džamiju.[22] Kirgistan je proglasio vanredno stanje u regionu Batken.[23]

Međunarodne reakcije[uredi | uredi izvor]

Analiza[uredi | uredi izvor]

Neki analitičari su rekli da je vojni učinak Rusije u njenoj invaziji na Ukrajinu bio „slab“ i da je ohrabrio njene saveznike da ponovo pokrenu zamrznuti konflikt, jer Rusija možda neće moći da iskoristi vojna sila kao garant bezbednosti.

The Diplomat je sukob nazvao aktom agresije Tadžikistana. U njemu se navodi da bi napad mogao biti povezan sa spekulacijama da predsednik Tadžikistana Emomali Rahmon planira da preda svoj položaj svom sinu Rustamu Emomaliju, koji je trenutno predsednik Nacionalne skupštine Tadžikistana. Takođe je izneo teoriju da bi predsednik Rahmon možda želeo da skrene pažnju domaće i međunarodne publike sa protesta u oblasti Gorno-Badahšana od strane Pripamirskih Tadžica.[28]

Vidi još[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Tajik Foreign Ministry says 41 killed in border clashes”. akispress. 19. 9. 2022. Pristupljeno 19. 9. 2022. 
  2. ^ „Death toll from border conflict up to 59 - Kyrgyz health ministry”. TASS. 18. 9. 2022. Pristupljeno 18. 9. 2022. 
  3. ^ „Kyrgyzstan, Tajikistan forces exchange gunfire in worst border flareup in years”. eurasianet.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 29. 4. 2021. 
  4. ^ Reuters Staff (29. 4. 2021). „Kyrgyz, Tajik security forces clash at border in water dispute”. Reuters. Pristupljeno 29. 4. 2021. 
  5. ^ Bahtiyar Abdülkerimov (5. 5. 2021). „Death toll rises to 55 from Kyrgyz-Tajik border clashes”. www.aa.com.tr. Pristupljeno 9. 5. 2021. 
  6. ^ „Kyrgyzstan, Tajikistan completing withdrawal of troops from border”. news.am. 
  7. ^ „Kyrgyzstan, Tajikistan Agree To Joint Security Controls Along Disputed Border”. RFERL. 18. 5. 2021. 
  8. ^ „Kyrgyz border guard killed in shootout with Tajik forces”. The Times of India (na jeziku: engleski). 9. 7. 2021. Pristupljeno 9. 7. 2021. 
  9. ^ a b „Two civilians killed as guards clash at Kyrgyz-Tajik border”. www.aljazeera.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-31. 
  10. ^ „Kyrgyzstan reports shooting on border with Tajikistan”. Trend.Az. 10. 3. 2022. 
  11. ^ „Kyrgyzstan, Tajikistan Hold New Talks After Shooting At Border Leaves One Dead”. RadioFreeEurope/RadioLiberty. 
  12. ^ „Tajikistan accuses Kyrgyzstan of provoking latest border clash”. Reuters. 4. 6. 2022 — preko www.reuters.com. 
  13. ^ „One killed in Tajik-Kyrgyz border guard clash”. Reuters. 14. 6. 2022 — preko www.reuters.com. 
  14. ^ Reuters (2022-09-14). „One Tajikistan border guard killed in clashes with Kyrgyzstan - RIA”. Reuters (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-16. 
  15. ^ Reuters (2022-09-14). „Two reported killed in clashes between Kyrgyz and Tajik border guards”. Reuters (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-16. 
  16. ^ Dzyubenko, Olga (2022-09-16). „Kyrgyzstan reports heavy fighting with Tajikistan, 24 people killed”. Reuters (na jeziku: engleski). 
  17. ^ Reuters (2022-09-16). „Kyrgyzstan says Tajikistan resumed firing on border after ceasefire”. Reuters (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-16. 
  18. ^ Dzyubenko, Olga (2022-09-16). „Kyrgyzstan reports heavy fighting with Tajikistan, 24 people killed” (na jeziku: engleski). Bishkek: Reuters. Arhivirano iz originala 2022-09-18. g. Pristupljeno 2022-09-18. 
  19. ^ „PANNIER: As Kyrgyzstan and Tajikistan enter into another border war, there's no-one to stop the fighting”. www.intellinews.com (na jeziku: engleski). 2022-09-17. 
  20. ^ Manning, Joshua (2022-09-16). „BREAKING: Kyrgyzstan parliament holds emergency session as fighting with Tajikistan continues”. Euro Weekly News (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-17. 
  21. ^ „Kyrgyzstan has evacuated over 136,000 from border conflict zone”. akipress.com. Pristupljeno 2022-09-17. 
  22. ^ Reuters (2022-09-17). „Kyrgyzstan-Tajikistan ceasefire holds up after border fighting”. Reuters (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-17. 
  23. ^ „Kyrgyzstan declares state of emergency in Batken region bordering Tajikistan”. www.aa.com.tr. Pristupljeno 2022-09-17. 
  24. ^ „Iran voices concern over Kyrgyz-Tajik clashes”. Mehr News Agency (na jeziku: engleski). 2022-09-18. 
  25. ^ „Putin calls on Kyrgyzstan and Tajikistan to de-escalate”. MSN (na jeziku: engleski). 2022-09-18. 
  26. ^ „Russia raising combat potential of its military bases in Tajikistan, Kyrgyzstan — Shoigu”. TASS. 2022-08-24. 
  27. ^ „Scores dead in Tajikistan-Kyrgyzstan border clashes despite ceasefire”. euronews (na jeziku: engleski). 2022-09-18. 
  28. ^ „More than a 'Border Skirmish' Between Kyrgyzstan and Tajikistan”. thediplomat.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 19. 09. 2022.