Sučava (reka)

Koordinate: 47° 31′ 19″ N 26° 33′ 01″ E / 47.52194° S; 26.55028° I / 47.52194; 26.55028
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Reka Sučava
Râul Suceava
Sučava kod mesta Dornešti
Opšte informacije
Dužina173 km (107 mi) km
Basen2.625 km2 (1.014 sq mi) km2
Pr. protok20 m3s
SlivSiretDunavCrno more
Vodotok
IzvorPlanine Lucina u Rumuniji
UšćeSiret kod grada Liteni (Liteni)
Koor. ušća47° 31′ 19″ N 26° 33′ 01″ E / 47.52194° S; 26.55028° I / 47.52194; 26.55028
Geografske karakteristike
Država/e Ukrajina Rumunija
OblastBukovina, Sučava
NaseljaIzvoareleManeutiDornešti
IštenšegitšSučava
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Reka Sučava − (ukr. Сучава (річка),rum. Râul Suceava) je reka Ukrajini većinom locirana u severoistočnom delu Rumunije u istoimenom okrugu. Izvor Sučave je u planinama Lucina (Lucina Massif) u Bukovini, blizu granice sa Ukrajinom. Sučava je dugačka 173 km, posle čega se uliva u reku Siret 21 km jugoistočno od grada Sučave[1], u blizini grada Liteni (Liteni).[1]

Reka izvire u Istočnim Karpatima iz planine Občina Mestekaniš u Bukovini u regionu Puriljskij. Nastaje ušćem potoka Kobilar u Izvor na istočnom obodu sela Šepita na jugu Putilskog okruga. Sučava teče u granicama Bukovinskih Karpata i Predkarpatja prvo na severoistok, a zatim na istok. Srednji i donji tok su na Sučavskoj visoravni (ovde reka teče na jugoistok). Gornja Sučava (zajedno sa Kobilarom) čini granicu između Ukrajine i Rumunije u dužini od 32 km (samo na nekoliko mesta reka teče u potpunosti kroz teritoriju Ukrajine). Ostatak sliva Sučave (sa istočne periferije sela Ruska) je u Rumuniji (delimično na ukrajinskoj etničkoj teritoriji).

Ukupna dužina Sučave od njenog izvora do ušća u Siret je 173 km (107 mi).[2][3]: 16  Površina njenog sliva je 2.625 km2 (1.014 sq mi),[4] od čega 2.298 km2 (887 sq mi) u Rumuniji.[2][3]Karakteristične su prolećne poplave, letnje kišne poplave, jesenja i zimska oseka. Poznat je i vodopad „Sučavski Huk”.

Na reci se, od većih gradova, nalazi grad Sučava.

Pritoke[uredi | uredi izvor]

Značajnije pritoke: Ščea (rum. Şcheia); Tirgului (rum. Ţîrgului); Mitoku (rum. Mitocu); Bogdana (rum. Bogdana); Dragomirna (rum. Dragomirna); Mori (rum. pârâul Morii).

Sledeće reke su pritoke reke Sučave (od izvora do ušća):

Leva strana: Alunis, Izvor, Kobilioara, Garbanevski, Meleš, Rapočev, Ruska, Ulma, Sadau, Falkau, Karaula, Šikova, Bilca Mare, Petrimiasa, Tarnauca, Climaut, Ruda, Horait, Patrcautauta, Patrcautauta, Patrcautauta, Patrcautauta, Dragon, Plopeni, Salčea

Desna strana: Pogonišvar, Nisipitu, Brodina, Paraul Askuns, Valea Oksuluj, Putna, Vicov, Remezeu, Voitinel, Pozen, Sučevića, Solca, Soloneš, Ilišesti, Šćeja, Raul Targului, Radezova[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Suceava (jud. Suceava), e-calauza.ro
  2. ^ a b https://pdfslide.net/documents/184635870-atlasul-cadastrului-apelor-din-romaniapdf.html?page=1%7CAtlas 366-372|XII.1.17
  3. ^ a b Planul de management al spațiului hidrografic Siret, Administrația Națională Apele Române
  4. ^ Caracteristics of the Surface Discharge in the Basin of Suceava River, Ionel-Daniel Răduianu, Lucrările Seminarului Geografic “D. Cantemir” nr. 28, 2007
  5. ^ Atlasul cadastrului apelor din România. Partea 1 (in Romanian). Bucharest: Ministerul Mediului. 1992. pp. 366–372. OCLC 895459847. River code: XII.1.17

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija ukrajinskih studija (ukr. Енциклопедія українознавства) : Slovnikova častina : [v 11 t.] / Naukove tovaristvo іmenі Ševčenka ; gol. red. prof., d-r Volodimir Kubійovič. — Pariž — Nью-Йork : Molode žittя, 1955—1995.

Veze[uredi | uredi izvor]