Talason

Talasoni su vrsta duhova koji se vezuju isključivo za građevine, a nikada za ljude koji žive u njima.

Prema vjerovanju, to je uvijek nesrodnička duša, a ne duša pretka. Vjeruje se da kada neimari uzidaju živu osobu u temelj, njena duša ostaje trajno vezana za tu građevinu kao njen dobri ili zli zaštitnik - talason. Talason može postati i neki neoprezni prolaznik čija sjenka padne na temelj. Onaj čija je sjenka uzidana obično se razboli i umre za četrdeset dana.

Ova mitska bića su u srpskom predanju dobri duhovi. Oni čuvaju zgrade – kuće, štale, ambare… ukućanima ni posetiocima neće učiniti nikakvo zlo. Ukoliko su, naravno, posetioci dobronamerni. Ako neko priđe kući sa lošim namerama, talason postaje zao. On je duh zaštitnik i štiti građevinu od svih loših ljudi.

Vlasi u Srbiji vjeruju da su nekada talasoni nastajali dobrovoljnom žrtvom. Stari ljudi, kojima se smrt bliži, tražili su od svojih bližnjih da ih žive zazidaju u kuću, kako bi njihova duša štitila kuću od zlih demona. Duh žrtve postaje zaštitnik nove građevine - talason.

Postoji vjerovanje da će nesreća pratiti one koji se prvi vjenčaju u novoizgrađenoj crkvi. Kako narodni razum shvata, među prvim mladencima treba tražiti onoga koji će postati zaštitnik crkve. Ovo je jedan od brojnih primjera miješanja stare vjere i hrišćanstva.

Talason nikada ne napušta zgradu koju čuva i postoji sve dok ta zgrada postoji. Prema nekim vjerovanjima, talason može da se, magijskim putem oslobodi pomoću raskovnika. Raskovnik je magična trava koja razvezuje sve što je zavezano, pa tako i ove magijske veze. Talason je najčešće dobronamjeran, ali može biti i zao i opasan, ukoliko neko pokuša da opljačka, ošteti ili sruši zgradu koju on štiti.

Izvori

• Nenad Gajić: Slovenska mitologija, Laguna, Beograd, 2011.
• Veselin Čajkanović: Stara srpska religija i mitologija, Beograd, 1994.
• Sreten Petrović: Srpska mitologija u vjerovanju, običajima i ritualu, Beograd, 2015.
• Spasoje Vasiljev: Slovenska mitologija, Srbobran, 1928.
• Dr Josip Mal: Istorija slovenskog naroda, Ljubljana, 1939.
• Timar Merseburški: Hronika, 1012—1018.
• Helmold: Hronika Slovena, 1171.
• Povest minulih leta ili Nestorova hronika, XI vek