Tegovište
Tegovište | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Opština | Vladičin Han |
Stanovništvo | |
— 2011. | 183 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 45′ 43″ S; 22° 04′ 19″ I / 42.7619° S; 22.0719° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 509 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Tegovište je naselje u Srbiji u opštini Vladičin Han u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 183 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 222 stanovnika).
Položaj[uredi | uredi izvor]
Selo leži neposredno iznad Južne Morave, na njenoj levoj strani. Kao i pomenuta reka, ono je izduženo od jugozapada prema severoistoku. U tom pravcu Tegovište je dugo oko 3 kilometra. Istočno od sela, na desnoj strani, leži veliki i dobro poznati kamenolom Devojkin Kamen. Stanovnici vodom se snabdevaju iz bunara i sa kladenaca. Potesi na ataru zovu se: Cveća Luka (blizu Južne Morave), Bandilova Šuma, Bunar, Selište, Banjina Padina, Orao Luka, Livade, Musina Dolina, Golema Padina, Carevo Gumno, Šarulja, Obešenik, Golema Strana, Virovi, Ornavica. U Tegovištu su mahale: Bunar, Kućište, Lešje, Jazina, Gorunja, Kana Bara i Rid. Postoje i pojedine sasvim izdvojene kuće. Mahale su među sobom oštro izdvojene i naselje u celini ima jako razbijen tip. U svemu Tegovište broji 66 domova (1959).
Starine i prošlost[uredi | uredi izvor]
Na padini iznad Južne Morave je lokalitet Crkvište. Tu se nalazi crkva u ruševinama orijentisana u pravcu istok-zapad. Sada se jasno vidi da se crkva sastojala od dva dela: prednjeg dugog 5 metara i zadnjeg dugog 4 metra. Širina crkve je bila 5 metara. Crkveni zidovi debeli su oko 80 centimetara. Oni su od kamenova lepljenih blatom. Severni zid visok je do 2 metra, a i ostali zidovi su prilično visoki. Kraj ove porušene crkve bilo je grobova. Oko pomenutog Crkvišta nalazi se prostrano i obrađeno zemljište zvano Selište. Tamo ima po jednu ili više njiva gotovo celo selo. Po narodnoj tradiciji Crkvište i Selište pripadali su onom starom srpskom stanovništvu, koje je ovde živelo pre osnivanja današnjeg naselja.
Stanovnici navode da su najstariji rod u Tegovištu Frtunci. Oni su se doselili od nekuda. Posle njih doselio se rod Deda Jovinci, a iza njih došli su ostali rodovi. Stanovnici roda Frtunci i roda Deda Jovinci imaju najviše dobre zemlje na pomenutom Selištu. Potesi Carevo Gumno i Musina Dolina sada su većinom pod šumom. U narodu se ne čuje nikakvo objašnjenje o postanku njihovih imena. Seoska slava je Mitrovdan. Seoski krst je na mestu Zabel kraj škole. Preci današnjih stanovnika ponekad su posećivali crkvu u Gornjem Jabukovu (Vladičin Han). Sada se o većim praznicima ide u crkvu sela Mrtvice.
U Drugom svetskom ratu, 23. marta 1943. godine, bugarski okupatori zapalili su jednu trećinu Tegovišta. Tom prilikom uhvatili su 25 muškaraca i streljali ih na Jelovoj Glavi u planini (iznad Jastrepca).[1]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Tegovište živi 149 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,0 godina (42,8 kod muškaraca i 45,3 kod žena). U naselju ima 65 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,82.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 0 | 1 | ||
75—79 | 7 | 3 | ||
70—74 | 10 | 7 | ||
65—69 | 4 | 11 | ||
60—64 | 7 | 9 | ||
55—59 | 5 | 6 | ||
50—54 | 1 | 6 | ||
45—49 | 9 | 1 | ||
40—44 | 13 | 8 | ||
35—39 | 7 | 7 | ||
30—34 | 4 | 7 | ||
25—29 | 1 | 2 | ||
20—24 | 5 | 4 | ||
15—19 | 2 | 9 | ||
10—14 | 10 | 2 | ||
5—9 | 4 | 3 | ||
0—4 | 5 | 3 | ||
Prosek : | 42,8 | 45,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 75 | 15 | 54 | 5 | 1 | 0 |
Ženski | 81 | 12 | 54 | 15 | 0 | 0 |
UKUPNO | 156 | 27 | 108 | 20 | 1 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 35 | 5 | 0 | 0 | 17 |
Ženski | 15 | 4 | 0 | 0 | 9 |
UKUPNO | 50 | 9 | 0 | 0 | 26 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 2 | 7 | 0 | 2 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
UKUPNO | 2 | 7 | 1 | 2 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 2 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 1 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 93-96 strana
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.