Pređi na sadržaj

Терминатор 3: Побуна машина

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Terminator 3: Pobuna mašina
Filmski poster
Žanrakcija
RežijaDžonatan Mostov
ScenarioDžon Brakanto
Majkl Feris
ProducentMario Kasar
Endru Vajna
Džoel Majkls
Glavne ulogeArnold Švarceneger
Kristana Loken
Niki Stal
Kler Dejns
MuzikaMarko Beltrami
Producentska
kuća
Warner Bros
Columbia Pictures
Godina2003.
Trajanje109 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet187,3 miliona dolara
Zarada433,4 miliona dolara
Prethodni
Sledeći
IMDb veza

Terminator 3: Pobuna mašina (engl. Terminator 3: Rise of the Machines; ponekad kratko Terminator 3 ili T3) je naučnofantastični film iz 2003. godine, koji je režirao Džonatan Mostov. Glavne uloge igraju Arnold Švarceneger, Kristana Loken, Niki Stal i Kler Dejns. Film je nastavak filmova Terminator (1984) i Terminator 2: Sudnji dan (1991).

I ovog puta Skajnet je poslao robota, sada u obličju žene, sa ciljem da ubije Džona Konora, vođu pokreta otpora protiv robota.

Četvrti film i serijala, pod naslovom Terminator: Spasenje, snimljen je 2009. godine.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Deset godina nakon događaja iz prethodnog filma, Džon Konor živi kao beskućnik u Los Anđelesu nakon smrti njegove majke, Sare Konor. Iako rat između ljudi i Skajnetovih mašina nije počeo 1997. godine, kako je prvobitno bilo predskazano, Džon je i dalje u strahu od njega. U nemogućnosti da locira Džona u prošlosti, Skajnet šalje novi model Terminatora, T-Iks, ovog puta u obličju žene, unazad kroz vreme u Džonovu sadašnjost da, umesto toga, ubije ostale visokorangirane pripadnike budućeg pokreta ljudskog otpora, osiguravajući time Skajnetov uspon. Otpor pošalje reprogramirani stari model Terminatora (T-800/Model 101) da zaštiti T-Iksove mete, uključujući Džona i njegovu buduću ženu, Kejt Bruster.

Nakon što ubije nekolicinu ostalih meta, T-Iks locira Kejt i Džona u veterinarskoj ordinaciji, gde Kejt radi. Džon postaje T-Iksova primarna meta, ali on i Kejt pobegnu uz Terminatorovu pomoć. Terminator ih odvede do mauzoleja u kojem je navodno pohranjena Džonova majka. U njenoj grobnici pronalaze tajno skladište oružja ostavljenog na Sarin zahtev u slučaju da se dogodio Sudnji dan. Policija stiže i dolazi do pucnjave. T-Iks ih takođe juri, ali oni pobegnu. Terminator otkriva da su Džonove i akcije njegove majke samo odgodile Sudnji dan i da je njegov plan da odveze Džona i Kejt u Meksiko da bi izbegli radijaciju kada Skajnet otpočne svoj nuklearni napad u 18:18. Džon naredi Terminatoru da ih odvede do Kejtinog oca, generala Američkog ratnog vazduhoplovstva. U sadašnjosti, general Robert Bruster nadzire razvoj Skajneta za kompaniju Sajber Riserč Sistems (CRS), koja takođe razvija i autonomno oružje. Terminator pristane da ih odvede u CRS na Kejtin zahtev. Terminator otkriva da je on ubio Džona 4. jula 2032. i da ga je Kejt poslala unazad kroz vreme nakon što je zarobljen i reprogramiran, te da stoga samo ona može da mu izdaje naređenja.

U međuvremenu, u CRS-u, general Bruster se suočava sa pritiskom od strane načelnika Združenog generalštaba oružanih snaga SAD da aktivira Skajnet da spreči anomalni kompjuterski virus nepoznatog porekla da napadne servere širom sveta, ne znajući da je virus, u stvari, sâm Skajnet, koji uspostavlja kontrolu nad njima. Džon i Kejt stižu prekasno da bi mogli sprečiti aktiviranje Skajneta. T-Iks ranjava generala Brustera i aktivira CRS-ove mašine opremljene oružjem, koje pobiju zaposlene. Pre nego što podlegne povredama, general Bruster saopšti Kejt i Džonu lokaciju za koju Džon misli da je Skajnetovo sistemsko jezgro. Džon i Kejt odu do hangara da uzmu Brusterov jednomotorni avion; njihovo odredište je Kristal Pik, atomsko sklonište napravljeno ispod planinskog venca Sijera Nevada. Nakon kraćeg okršaja, T-Iks teško ošteti Terminatora, zatim ga reprogramira da ubije Džona. T-Iks progoni Džona i Kejt kroz prostorije CRS-a, ali upadne u klopku kada se aktivira ubrzavač čestica i magnetno polje zalepi T-Iks za akcelerator. Terminator, onesposobljen da kontroliše svoje spoljašnje funkcije, ali i dalje svestan, pokušava da ubije Džona. Nakon što ga Džon ubedi da odbaci kontrolu T-Iks, Terminator namerno isključi svoj iskvareni sistem, omogućivši Džonu i Kejt da pobegnu. Ubrzo nakon toga, Terminatorov sistem se restartuje.

Nakon što Džon i Kejt stignu do Kristal Pika, T-Iks stiže helikopterom. Pre nego što može da ih napadne, restartovani Terminator stigne drugim helikopterom i zarije se u T-Iks, smrvivši ga. T-Iks se izvuče iz olupine i pokuša da se uvuče u bunker u potrazi za Džonom i Kejt. Terminator uspe da zadrži vrata bunkera dovoljno da se Džon i Kejt zaključaju unutra, a zatim upotrebi jednu od svojih hidrogenskih baterija da uništi i sebe i T-Iks.

Džon i Kejt otkriju da Kristal Pik nije Skajnetovo jezgro, već atomsko sklonište i komandni centar za vladu i vojne zvaničnike. Skajnet nema jezgro i postao je deo kiber-prostora (sajberspejsa) nakon što je razvio sopstvenu svest. Sudnji dan počinje ispaljivanjem nuklearnih projektila od strane Skajneta širom sveta, otpočinjući nuklearni holokaust koji pobije milijarde. Džon i Kejt počinju da primaju poruke putem radija; Džon preuzme komandu i počne da odgovara na radio-pozive, teška srca prihvativši sopstvenu sudbinu.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Arnold Švarceneger Terminator
Nik Stal Džon Konor
Kristana Loken T-Iks
Kler Dejns Ketrin „Kejt” Bruster
Dejvid Endruz general Robert Bruster
Mark Famiglijeti Skot Mejson
Erl Boen dr Piter Silberman

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]