Tešanj
Tešanj | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Zeničko-dobojski kanton |
Opština | Tešanj |
Stanovništvo | |
— 2013. | 5.257 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 36′ 48″ S; 17° 59′ 12″ I / 44.61330° S; 17.98671° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 74260 |
Pozivni broj | 032 |
Veb-sajt | www |
Tešanj je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Tešanj, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 5.621 Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Tešnju je popisano 5.257 lica.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Tešanj se nalazi na raskršću srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Smešten je na padinama Jelaha. Područje opštine je nakon završetka rata prostorno smanjeno sa 223 km2 na 209 km2, a nakon formiranja opštine Usora površina opštine Tešanj danas iznosi oko 156 km2. Nadmorska visina je 230 m. Klima je umjereno kontinentalna. Gustina naseljenosti je 310 stanovnika/km2.
Ovdje se nalazio „Državni dječiji dom Tešanj” (1946-1959) o kojem je objavljena knjiga.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Tešanj je imala 48.480 stanovnika, raspoređenih u 47 naseljenih mesta.
Sastav stanovništva – naselje Tešanj | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Ukupno | 5 257 (100,0%) | 5 621 (100,0%) | 5 253 (100,0%) | 3 901 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 4 883 (92,89%) | 4 651 (82,74%)1 | 4 376 (83,30%)1 | 3 489 (89,44%)1 | |||
Bosanci | 143 (2,720%) | – | – | – | |||
Hrvati | 76 (1,446%) | 206 (3,665%) | 160 (3,046%) | 174 (4,460%) | |||
Neizjašnjeni | 45 (0,856%) | – | – | – | |||
Muslimani | 35 (0,666%) | – | – | – | |||
Bosanci i Hercegovci | 34 (0,647%) | – | – | – | |||
Srbi | 25 (0,476%) | 293 (5,213%) | 248 (4,721%) | 201 (5,153%) | |||
Crnogorci | 6 (0,114%) | – | 12 (0,228%) | 9 (0,231%) | |||
Ostali | 6 (0,114%) | 79 (1,405%) | 62 (1,180%) | 12 (0,308%) | |||
Albanci | 2 (0,038%) | – | 13 (0,247%) | 1 (0,026%) | |||
Nepoznato | 2 (0,038%) | – | – | – | |||
Jugosloveni | – | 392 (6,974%) | 381 (7,253%) | 11 (0,282%) | |||
Slovenci | – | – | 1 (0,019%) | 4 (0,103%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 9. 5. 2016.
- ^ ISPOVEST Majku su mu zaklale ustaše, njega uzela muslimanska porodica: Nisam ja Omer, već Dragoljub („Večernje novosti”, 14. septembar 2020)
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.