Tivat
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. |
Tivat | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Crna Gora |
Opština | Tivat |
Stanovništvo | |
— (2011) | 9.367 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 25′ 54″ S; 18° 41′ 56″ I / 42.43171° S; 18.69896° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 6 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 85320 |
Pozivni broj | 032 |
Registarska oznaka | TV |
Veb-sajt | www |
Tivat je gradsko naselje i opština u Crnoj Gori, u Boki Kotorskoj. Prema popisu iz 2011. godine Tivat ima 9.367 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
O porijeklu imena Tivat postoje četiri oprečna mišljenja. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute koja je jedno vrijeme imala svoju prijestonicu u Risnu, a možda i ljetnikovce u blizini današnjeg Tivta. Po drugom mišljenju naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su sanctus Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovjekovnog (12. vek) Theudo, Teodo. Treće mišljenje izneto je vrlo kratko i bez većih obrazloženja. Po tom mišljenju naziv potiče od keltske riječi „touto“ što znači grad. Četvrto mišljenje dolazi od vodećih keltologa regiona i tvrdi da je naziv izveden od keltske riječi „tivad“ (savremeni velški: tywod, što znači pijesak. Lazar Tomanović 1885. godine piše da je narod Tivat zvao Crnilat. [1]
U istoriji Boke kotorske jasno se izdvajaju sljedeće epohe: ilirska, rimsko-vizantijska, srpska, mletačko-turska i austrijska. Obale tivatskog zaliva prošle su kroz sve ove epohe o čemu svjedoče kako mnogi arheološki nalazi tako i postojeći spomenici stare arhitekture kao i pisani istorijski izvori.
Za ilirski period koji se završava 168-7. godine p. n. e. propašću ilirske države postoji mali broj arheoloških nalaza. Rimski period je znatno bogatiji. U starijoj literaturi navođeno je mišljenje da se u predjelu Bobovišta (današnje Kalardovo) nalazio neki stari grad. Pomišljalo se da se na tom mjestu nalazio i stari Agruvijum. Takva mišljenja postoje i danas, ali se ne vezuju uvijek za Bobovište nego i za druge lokalitete u bližoj ili daljoj okolini Tivta.
Period srpske vladavine počinje u Kotoru krajem 1185. godine. Od tada pa sve do 1370. godine Kotor i njegov Distrikt nalaze se u okvirima srpske srednjovjekovne države Nemanjića. U XIII vijeku na Prevlaci kod Tivta, Sveti Sava, kad je pristupio osnivanju srpske crkve, postavio je stolicu zetskog episkopa i tu na ostacima benediktinskog manastira sagrađen je manastir posvećen Sv. arhanđelu Mihailu.
Godine 1420. Mletačka republika je zauzela kotorski distrikt, kao i Luštičko poluostrvo zajedno sa Prevlakom.
Period od dolaska Mletaka pa do kraja 18. v. karakteriše česti sukobi između njih i Turaka. Veoma značajnu prekretnicu u istoriji Boke Kotorske predstavljao je pad Mletačke republike 1797. godine. Tada počinje jedan duži period od skoro dvadeset godina u kome su se na teritoriji Boke Kotorske smjenjivale razne tuđe vlasti dok najzad 1814. godine nije došla Austrija da tu i ostane do svog sloma 1918. godine.
Tivat se kao grad počeo razvijati tek krajem 19. veka kad je osnovana vojno pomorska luka Arsenal. Do izgradnje Arsenala zemljišni posjedi u Tivtu su uglavnom bili u rukama feudalne vlastele Prčanja, Perasta, Dobrote i Kotora.
Danas je Tivat moderan grad orijentisan na razvoj turizma kao prioritetne djelatnosti.
Ovde se nalazi KK Teodo Tivat. Ovde se održava Međunarodni karneval Tivat.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Tivat živi 7344 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,1 godina (35,9 kod muškaraca i 38,2 kod žena). U naselju ima 3118 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,04.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 14 | 14 | ||
80+ | 51 | 100 | ||
75—79 | 81 | 147 | ||
70—74 | 147 | 168 | ||
65—69 | 210 | 233 | ||
60—64 | 205 | 220 | ||
55—59 | 207 | 238 | ||
50—54 | 343 | 399 | ||
45—49 | 382 | 376 | ||
40—44 | 342 | 397 | ||
35—39 | 344 | 378 | ||
30—34 | 269 | 288 | ||
25—29 | 389 | 330 | ||
20—24 | 406 | 354 | ||
15—19 | 374 | 355 | ||
10—14 | 318 | 297 | ||
5—9 | 282 | 303 | ||
0—4 | 266 | 240 | ||
Prosek : | 288 | 23 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 3.764 | 1.330 | 2.225 | 109 | 77 | 23 |
Ženski | 3.997 | 1.008 | 2.247 | 544 | 182 | 16 |
UKUPNO | 7.761 | 2.338 | 4.472 | 653 | 259 | 39 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.615 | 2 | 2 | 20 | 85 |
Ženski | 1.270 | 2 | 1 | 13 | 56 |
UKUPNO | 2.885 | 4 | 3 | 33 | 141 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 50 | 38 | 187 | 106 | 178 |
Ženski | 15 | 17 | 348 | 130 | 78 |
UKUPNO | 65 | 55 | 535 | 236 | 256 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 6 | 45 | 701 | 47 | 30 |
Ženski | 14 | 51 | 191 | 126 | 150 |
UKUPNO | 20 | 96 | 892 | 173 | 180 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 90 | 0 | 4 | 24 | |
Ženski | 60 | 0 | 2 | 16 | |
UKUPNO | 150 | 0 | 6 | 40 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Dvorana Župa
-
Aerodrom Tivat
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Tomanović 2007, str. 117.
- ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
- ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.
- ^ Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Tomanović, Lazar (2007). Putopisna proza. Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi.