Tigre (narod)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tigre
Ukupna populacija
oko 1,8 miliona[1]
Regioni sa značajnom populacijom
Rog Afrike, naročito Eritreja i Etiopija
Jezici
tigre, arapski
Religija
sunitski islam (95%)
hrišćanstvo (5%)
Srodne etničke grupe
Amhara, Oromo, Somalci, Tigrejci i ostali kušitski narodi[2]

Tigre je naziv za narod semitskog porekla koji pretežno nastanjuje Eritreju. Srodni su Tigrejcima[3] i Bedžama,[4] njihovim okolnim narodima. Ukupno ih ima oko 1,8 miliona, a manjim delom žive u Etiopiji i Somaliji. Govore tigre jezikom koji spada u semitsku grupu afroazijske porodice jezika, a srodan je arapskom jeziku. Njime se služi oko 1,3 miliona ljudi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Narod Tigre nastanjuje severne, zapadne i priobalne regione Eritreje. Po veroispovesti su uglavnom sunitski muslimani (95%), a ima i hrišćana (5%), uglavnom su pripadnici Eritrejske orijentalno-pravoslavne crkve.[5]

Prvi Tigri koji su prešli na islam su nastanjivali područje Crvenog mora u 7. veku, a ravničarski Tigri su praktikovali izvorne religije sve do 19. veka.[3]

Manji, ali značajniji broj Eritrejaca tigrejskog porekla živi na Bliskom istoku, SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji.

Jezik[uredi | uredi izvor]

Tigrinjski jezik pripada semitskoj grupi afroazijske porodice jezika, kao i arapski i hebrejski jezik. Srodan je drevnom jeziku giz, koji se govorio na području roga Afrike. Oko 80% pripadnika naroda Tigre govori tigrinjski, a preostalih 20% govori arapski jezik. Pretežno se govori u zapadnom, severnom delu Eritreje. Kao manjinski jezik se govori još u Sudanu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Eritrea”. CIA. Arhivirano iz originala 15. 05. 2020. g. Pristupljeno 12. 5. 2017.  : 30% of total Eritrea population of 5,869,869.
  2. ^ Joireman, Sandra F. (1997). Institutional Change in the Horn of Africa: The Allocation of Property Rights and Implications for Development. Universal-Publishers. str. 1. ISBN 9781581120004. 
  3. ^ a b Olson, James Stuart (1996). The peoples of Africa: an ethnohistorical dictionary. Greenwood. str. 557—58. ISBN 978-0-313-27918-8. 
  4. ^ Journal of the Royal Anthropological Institute. Royal Anthropological Institute. str. 609. Pristupljeno 25. 7. 2017. 
  5. ^ Yakan, Muḥammad Zuhdī (1999). Almanac of African peoples & nations. Transaction. str. 667. ISBN 978-1-56000-433-2.