Tilos
Geografija | |
---|---|
Površina | 64,5 km2 |
Dužina | 14,5 km |
Širina | 8 km |
Visina | 654 m |
Najviši vrh | Profitis Ilijas |
Administracija | |
Najveći grad | Megalo Horio |
Demografija | |
Stanovništvo | 533 (2001) |
Gustina st. | 8,26 stan./km2 |
Tilos (grčki grč. Τήλος) je jedno od ostrva u grupaciji Dodekaneza u istočnoj Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Rodos u okviru Periferiji Južni Egej, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini posebnu opštinu. Glavno mesto na ostrvu je gradić Megalo Horio.
Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]
Tilos, nekada Telos, dobio je ime po antičkom mitskom junaku Tilosu, sinu boga Heliosa.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Tilos je ostrvo Dodekaneza srednje veličine. Najbliža osrtva su mu Nisiros na 15 km ka severu i Halki na 20 km ka jugu. Ostrvo je planinsko i kamenito, sastavljeno najviše od krečnjačkih stena. Obala Tilosa je razuđena sa više malih zaliva sa skrivenim plažama.
Klima Tilosa je sredozemna sa dugim, sušnim letima i blagim i kišovitim zimama. Nedostatak vode je značajno ograničenje, ali, budući da Tilos blizu kopna, koriste se bogati podzemni izvori. Zbog toga je biljni i životinjski svet bujniji nego na nekim okolnim ostrvima, mada je on osoben za ovu klimu. Od gajenih kultura dominiraju maslina i vinova loza.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Tilos je naseljen još tokom praistorije. Tokom razdoblja stare Grčke polis Tilos je bio član Delskog saveza. U sledećim vekovima ostrvoje bilo u sferi bliskog, ali znatno moćnijeg i razvijenijeg Rodosa, da bi u 2. veku p. n. e. palo u ruke starog Rima. Kasnije je Tilos bio u okviru Vizantije, da bi ga 1309. godine preuzeli vitezovi Malteškog reda. 1522. godine ostrvo preuzimaju Turci osmanlije i pod njima Tilos ostaje vekovima, ali uz zadržavanje određenih privilegija. I pored toga mesni Grci se nisu mirili sa stranom vladavinom, pa se stanovništvo Tilosa uključilo u Grčki ustanak 20ih godina 19. veka, ali nije bilo priključeno novoosnovanoj Grčkoj. 1912. godine ostrvo zaposeda Italija, koja ga gubi posle Drugog svetskog rata u korist Grčke. Propadanje ostrva bilo je neminovno u ovim turbulencijama 20. veka, ali se poslednjih decenija ovo je donekle umanjilo razvojem turizma.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Glavno stanovništvo na Tilosu su Grci. Tilos spada u retko naseljena ostrva među značajinijim ostrvima Dodekaneza, a razvoj turizma tokom proteklih 20ak godina doprineo je prosperitetu ostrva i smanjenju pada broja stanovnika.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Danas se privreda Tilosa sve više zasniva na turizmu i pomorstvu, a sve manje na tradicinalnoj poljoprivredi (masline, vinova loza, manje južno voće).