Pređi na sadržaj

Tihomir Nestorović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tihomir Nestorović
Lični podaci
Datum rođenja(1949{{month}}{{{day}}})1949.
Mesto rođenjaZenica, SFRJ
Književni rad
Najvažnija delaIlinčići
Jana
Dvije dodole, Miona Bročanska", "Teodor"
NagradeJanko Veselinović "Zlatna značka KPZ Srbije

Tihomir Nestorović je novinar i književnik. Rođen je u Zenici 1949, a u Semberiju u očev rodni kraj došao je 1952. godine u selo Brodac. Porijeklom je iz stare ravničarske porodice čiji su se preci doselili iz Hercegovine na razmeđi 18. i 19. vijeka. Većinu svog života živio je i radio u Zvorniku. Od 1974. kao novinar-saradnik u listu "Glas sa Drine". Od 1976. godine postaje profesionalni novinar u Radio-Zvorniku. Bio je novinar Radio-Sarajeva, Novinske agencije SRNA, a po povratku u semberski zavičaj jedan je od urednika RTV BN u Bijeljini. Objavio je oko tri hiljade novinaskih, radijskih i televizijskih reportaža, te nekoliko desetina hiljada ostalih vrsta novinarskog izražavanja - od vijesti do komentara. Nestorović piše romane, pripovijetke i putopise u svom selu Brodac.

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige proze: "Bele lađe Teše Bećarine", "Jecaj duše tankoćutne", "Između dvije rijeke", "Zemlja vilovita", "Priče zavičajne", "Proljeća redova Josifa", "Duševni ljudi", "S kraja na kraj Mačve", "Dukati Paje Zlojutra", "Hodoljublje"

Napisao je i četiri monografije o svojim Sembercima - "Sedamdeset kodina FK Jedinstvo" iz Broca, "Pola vijeka PD Semberija", "FK Mladost Velika Obarska" i "Jubilej TV emisije Znanje-imanje u Crnjelovu" i Monografija "Opčinjeni prosvjetom" posvećenoj Petnaestoj generaciji (1964-1968.) nekadašnje Učiteljske škole u Bijeljini, povodom obilježavanja pedesetogodišnjice mature ove generacije.

Romani: "Miona Bročanska", "Dvije dodole", Jana', "Teodor", "Ilinčići" Jablanovi Snene Zvijezde" i "Pansion Gospođe Hadživuković".

Dobitnik je književne nagrade „Janko Veselinović”.[1] te "Zlatne značke" Kulturno-prosvetne zajednice Srbije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nestorović, Tihomir (2005). Jana. Beograd.