Toma I Carigradski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Toma I je bio carigradski patrijarh od 607. do 610. godine.

Živeo je za vreme vladavine careva Mavrikija i Foke, i za vreme patrijaraha svetih Jovana Postnika i Kiriaka. Zapažen je od svetog Jovana zbog velikog blagočešća i revnosti. Od tog svetitelja uzveden je u čin sakelarija (namesnika) Patrijaršije, a po smrti Kiriaka je izabran za patrijarha. U njegovo vreme desio se jedan neobičan događaj: kad se jednom išlo u litiji s krstovima, krstovi su se počeli kolebati sami od sebe i udarati jedan o drugi. Začudio se tome sav narod; i kada je patrijarh za to saznao kao za istinit događaj, pozove Teodora Sikeota, čuvenoga isposnika i prozorljivca moleći ga da objasni šta se tim predskazuje. Teodor se pomolio Bogu i rekao patrijarhu da to označava velike bede koje će nastupiti i za crkvu i za grčko carstvo zbog unutrašnjih verskih i političkih razdora. Hrišćani će sami tući i istrebljivati jedni druge. Sve se to uskoro se i ispunilo. Toma je molio Teodora da se on pomoli Bogu za njega, da ga Bog uzme pre nego te bede nastupe. "Zapovedaš li, da dođem do tebe, ili da se vidimo onamo pred Bogom?" otpisao je Teodor patrijarhu, nagoveštavajući time da će i patrijarh i on skoro umreti. I tog istog dana razbole se i preminu patrijarh, a uskoro potom i sveti Teodor. Skončao je sveti Toma 610. godine.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 21. marta po crkvenom, a 3. aprila po gregorijanskom kalendaru.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.