Pređi na sadržaj

Treći lateranski sabor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Treći lateranski sabor je jedanaesti vaseljenski (ekumenski) sabor po Katoličkoj crkvi. Sabor je održan marta 1179. godine posle još jednog sukoba između papstva i cara Svetog rimskog carstva Fridriha Barbarose. Sazvao ga je papa Aleksandar III. Bio je to prvi koncil za koji postoji sačuvan spisak učesnika; svih saborskih otaca je bilo 1000, od njih 302 biskupa.[1][2]

Dvadeset sedam koncilskih kapitula odnose se, pre svega, na sprečavanje budućih raskola oko izbora pape. Tada je većina kardinalskih glasova neophodna za izbor pape povećana na dvotrećinsku. Zabranjeno je umnožavanje službi i osporeno ustoličavanje biskupa mlađih od 30 godina. Treći lateranski koncil bavio se i pitanjem jeresi: izopštio je albižane i bez osude odbio ulenje pristalica Petra Valda koji će kasnije i sami postati jeretička sekta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Third Lateran Council
  2. ^ Kalendar Dobri pastir za godinu 1963: Opći crkveni sabori. K. Karin, Udruženje katoličkih svećenika NR BiH, Sarajevo 1962, pp. 103

Literatura[uredi | uredi izvor]