Tržišna ravnoteža
Tržišna ravnoteža postoji onda kada se obim ponude izravnjava sa obimom tražnje, na bazi posredničke uloge mehanizma cijena.[1] To je stanje na tržištu pri kome ogromnoj većini tržišnih subjekata odgovaraju dati konjukturni uslovi.
Cijena koja čisti tržište je cijena koja dovodi u ravnotežu količine koje kupci žele da kupe sa količinama koje prodavci žele da prodaju. Ta cijena se zove i tržišni ekvilibrijum. Matematički gledano, tržišna ravnoteža predstavlja tačku u kojoj se sijeku krive ponude i tražnje. Tržišna ravnoteža nije uvijek jednaka ravnotežnoj cijeni, već je viša ili niža od te cijene. Tada se javlja ili višak ponude ili višak tražnje. [2]
Zakon ponude i tražnje[uredi | uredi izvor]
- Različiti interesi proizvođača i potrošača
- Proizvođači:maksimizacija profita.
- Potrošači:maksimizacija korisnosti sa datim dohotkom.
- Zakon ponude
- Sa povećanjem cijene povećava se i ponuđena količina.
- Sa smanjenjem cijene smanjuje se ponuđena količina.
- Zakon tražnje
- Sa povećanjem cijene smanjuje se tražena količina.
- Sa smanjenjem cijene povećava se tražena količina.[3]
Višak i manjak dobara[uredi | uredi izvor]
Višak dobara na tržištu će se pojaviti kada je ponuda nekog dobra veća od tražnje za tim dobrom. Manjak dobara na tržištu će se pojaviti kada je tražnja za nekim dobrom veća od ponude.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ M.Rebić; B. Đerić (2021) Osnovi ekonomije;Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta I. Sarajevo; str. 118.
- ^ Tržišna ravnoteža
- ^ Tržišna ravnoteža (VIDEO)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Equilibrium and Explanation, chapter 2 of Surfing Economics by Huw Dixon
