Pređi na sadržaj

Tri paralelne reke

Koordinate: 27° 20′ N 99° 25′ E / 27.333° S; 99.417° I / 27.333; 99.417
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tri paralelne reke
Svetska baština Uneska
Zvanično imeTri paralelne reke
MestoKina Uredi na Vikipodacima
Koordinate27° 53′ 42″ S; 98° 24′ 23″ I / 27.895° S; 98.4064° I / 27.895; 98.4064
Površina16.984 km2 (1,8281×1011 sq ft)
Kriterijumprirodna: vii, viii, ix, x
Referenca1083
Upis2003. (27. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/1083

Tri paralelne reke (kineski: 武陵源, pinjin: Wǔlíng Yuán) je naziv za područje slivova tri reke u u kineskoj jugozapadnoj provinciji Junan, Jangcekjang (Džinša), Mekong (Lancag) i Saluen (Nudžijang), koje u ovom delu planine Hengduan teku paralelno prema jugu. Sve tri reke teku kroz strme klance koji su na nekim mestima duboki i do 3000 metara, oivičeni ledničkim vrhovima do 6000 metara nadmorske visine.

Položaj Tri paralelne reke u Kini

U okviru granica prirodnog dobra Tri paralelne reke nalazi se 15 zaštićenih područja u 8 geografskih celina:

  • Tri odvojena područja rezervata prirode Gaoligongšan
  • Prirodni rezervat Haba Xuešan
  • Nacionalni park Pudaco (okrug Šangrila):
    • Prirodni rezervat jezera Bita* Slikovito područje Hongšan
    • Predeo Ćianhušan ("Planina hiljadu jezera")
  • Prirodni rezervat Jinling
  • Predeo Gongšan
  • Područja u okrugu Fugong:
    • Planina kamenog meseca (Jieliangšan) - slikovito područje
    • Slikovito područje Laovošan
  • Predeo Pianma
  • Planinski rezervat Baima-Meili Sue Šan s najvišim vrhom od 6.740 metara
  • Predeo jezera Julong
  • Predeo Laojunšan

Ova područja su karakteristična po velikom biodiverzitetu i jedno od biološki najraznovrsnijih područja umerene klime u svetu. Zbog toga su zaštućena u okviru prirodnog dobra Tri paralelne reke Junana i tako od 2003. godine upisana na UNESKOv spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji.

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Planinski rezervat Baima-Meili Sue Šan

Područje tri paralelne reke se proteže 310 km od severa prema jugu, i oko 180 km od istoka prema zapadu (1,7 miliona hektara). Planine u ovom području su u proseku visoke oko 4,000 metara i čine deo planinskog masiva Hengduan koji se na zapadu veže na istočni kraj Himalaja. Tu dominiraju velike naslage orogenskog pojasa, što daje naslutiti velika kretanja zemljine kore u prošlosti. Naime, uzdizanjem ruba Evroazijske ploče zbog sabijanja Indijske ploče ispod nje, čime su nastale visoke venačne planine kroz koje su nastavile teći već postojeće reke, usecajući visoke klance. Što se može pratiti u toku reke Lancang koja teče kroz sam tektonski rased.

Biodiverzitet[uredi | uredi izvor]

Ovo područje je i izvanredan primer alpskog predela i njegove evolucije. Istočne planine, visoravni i doline su prekrivene livadama, slapovima i potocima sa stotinama ledničkih jezera. Ono je takođe i jedno od poslednjih nedirnutih ekoloških sistema umerenog pojasa na svijetu i središte kineskih endemskih vrsta, kao i bogati prirodni genetski bazen. Zbog velikih visinskih razlika i smeštaja na klimatskom koridoru između severa i juga (u kojem se izmenjuje sedam klimatskih zona: južna, srednja i severna suptropska sa vrućim i suvim dolinama, topla, sveža i hladna umerena, te hladna zona) ovo područje je dom najvećem broju vrsta viših biljaka u Kini. Kako je bio sklonište tokom poslednjeg ledenog doba, na preseku triju bogeografskih zona, Istočne Azije, Južne Azije i Tibetanske visoravni, u parku živi 6,000 vrsta biljaka u 22 roda.

Fauna je takođe kompleksan mozaik paleoarktičkih, orijentalnih i lokalnih endemskih vrsta koje su se prilagodile svim vrstama klima, od kontinentalnih, južnih suptropskih do ledenih, tj. svima osim pustinjskim, iako postoje i suve vruće doline. Tu se susreću životinje iz tri azijske biogeografske zone (Tibet, istočna i južna Azija) koje čine oko 25% od svih životinjskih vrsta na svetu, od kojih su mnoge ugrožene ili relikti. Relikti su primitivne životinje koje su ostaci ekološke prošlosti, koje ovde obitavaju uz neke vrste koje su se tek nedavno prilagodile hladnijim uslovima života.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Literatura[uredi | uredi izvor]