Pređi na sadržaj

Trka na 100 metara sa preponama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kornelija Oškenat, Hajke Telo i Kerstin Knabe u trci na 100 metara sa preponama 1986.

Trka na 100 metara sa preponama je ženska olimpijska atletska disciplina. U trci se koristi deset prepona visine 83,8 cm koje su ravnomerno raspoređene celom dužinom staze. One su takve konstrukcije da ih atletičarka može oboriti, što se ne računa kao pogreška, ali značajno smanjuje početnu brzinu. Takmičari u ovoj disciplini startuju iz startnih blokova, isto kao i oni koji trče 100 metara bez prepona.

Prva prepona se nalazi na udaljenosti od 13 metara od startne linije, a sve prepone su međusobno udaljene 8,5 metara. Poslednja prepona je udaljena 10,5 metara od ciljne linije trke.

Ovo je isključivo ženska disciplina, pošto muškarci trče na 110 metara sa preponama.

Najbolje atletičarke u ovoj disciplini obično postižu rezultate oko 12,5 sekundi. Najbolje vreme u ovoj disciplini i svetski rekord drži Jordanka Donkova iz Bugarske sa rezultatom od 12,21 sekundi.

Istorijat trke[uredi | uredi izvor]

Trke sa preponama za žene počele su da se održavaju na početcima razvoja ženske atletike, neposredno posle Prvog svetskog rata. Međutim u početku je dužina trkačke staze i visina prepona varirala, za razliku od muške discipline koja se od samih početaka pa do danas trči na 110 metara. Prva trka na 100 metara sa preponama za žene održana je 1922. godine na ženskim sportskim igrama u Parizu.

U periodu od 1926. do 1968. žene su trčale na 80 metara sa preponama. U tim trkama korišteno je 8 prepona visine 76,2 cm koje su međusobno bile udaljene po 8 metara. Sve do 1935. godine pravilima je bilo dozvoljeno rušenje maksimalno 3 prepone, nakon čega je sledila diskvalifikacija iz trke, a rekordi su službeno priznavani samo ukoliko bi atletičarka pretrčala celu stazu bez ijedne oborene prepone. To pravilo je ukinuto 1935. godine, i tada su uvedene prepone u obliku latiničnog slova L koje pri udaru u njih padaju napred i tako smanjuju mogućnost povrede takmičarki.[1]

Ženska trka na 80 metara sa preponama uključena je u program Olimpijskih igara 1932. godine, iako je bilo planirano da se ova disciplina pojavi na Igrama 4 godine ranije.

Tokom 1960-ih trčale su se eksperimentalne trke na 100 metara dugoj stazi sa preponama visine 76,2 cm, a na Olimpijskim igrama 1968. je objavljeno da će žene ubuduće trčati deonicu od 100 metara sa preponama visine 84 cm. Već naredne godine održana je prva službena trka na 100 metara sa preponama za žene u okviru Evropskog prvenstva u atletici na otvorenom, a prva pobednica je bila Istočna Nemica Karin Balzer.

Poređenje između trke na 80 metara i trke na 100 metara:

Dužina
staze
Broj
prepona
Visina Udaljenost od
Starta Međusobno Cilja
80 m 8 76,2 cm 12 m 8,0 m 12,0 m
100 m 10 83,8 cm 13 m 8,5 m 10,5 m

Istorijat rezultata[uredi | uredi izvor]

80 metara sa preponama

100 metara sa preponama

Najuspešnije atletičarke[uredi | uredi izvor]

Olimpijske pobednice na 80 metara prepone[uredi | uredi izvor]

Igre Zlato Srebro Bronza
Los Anđeles 1932.  Bejb Didrikson (USA)  Evelin Hal (USA)  Mardžori Klark (RSA)
Berlin 1936.  Trebisonda Vala (ITA)  Ani Šteuer (GER)  Elizabet Tejlor (CAN)
London 1948.  Fani Blenkers Koen (NED)  Morin Gardner (GBR)  Širli Strikland (AUS)
Helsinki 1952.  Širli Strikland (AUS)  Marija Golubničaja (URS)  Marija Sander (GER)
Melburn 1956.  Širli Strikland (AUS)  Gizela Keler Birkmajer (EUA)  Norma Trouer (AUS)
Rim 1960.  Irina Pres (URS)  Kerol Kvinton (GBR)  Gizela Keler Birkmajer (EUA)
Tokio 1964.  Karin Balzer (EUA)  Tereza Ćepli (POL)  Pam Kilborn (AUS)
Meksiko Siti 1968.  Morin Kerd (AUS)  Pam Kilborn (AUS)  Kaj Čeng (ROC)

Olimpijske pobednice na 100 metara prepone[uredi | uredi izvor]

Igre Zlato Srebro Bronza
Minhen 1972  Aneli Erhart (DDR)  Valerija Bufanu (ROU)  Karin Balcer (DDR)
Montreal 1976  Johana Šaler-Klir (DDR)  Tatjana Anisimova (SSSR)  Natalija Lebedeva (SSSR)
Moskva 1980  Vera Komisova (SSSR)  Johana Šaler-Klir (DDR)  Lusina Langer (POL)
Los Anđeles 1984  Benita Ficdžerald (USA)  Širli Strong (GBR)  Mišel Šardone (FRA)
 Kim Tarner (USA)
Seul 1988  Jordanka Donkova (BUL)  Glorija Zibert (DDR)  Klaudija Zackijević (FRG)
Barselona 1992  Voula Patulidu (GRE)  Lavona Martin (USA)  Jordanka Donkova (BUL)
Atlanta 1996  Ljudmila Enkvist (SWE)  Brigita Bukovec (SLO)  Patricija Žirar (FRA)
Sidnej 2000  Olga Šišgina (KAZ)  Glori Alozi (NGR)  Melisa Morison (USA)
Atina 2004  Džoana Hejs (USA)  Olena Krasovska (UKR)  Melisa Morison (USA)
Peking 2008

detalji

 Don Harper (USA)  Sali Pirson (AUS)  Prisila Lopez-Šlip (CAN)
London 2012

detalji

 Sali Pirson (AUS)  Don Harper (USA)  Keli Vels (USA)
Rio de Žaneiro 2016

detalji

 Briana Rolins (USA)  Nia Ali (USA)  Kristi Kastlin (USA)
Tokio 2020  Džezmin Kamačo-Kvin (PUR)  Kendra Herison (USA)  Megan Taper (JAM)
Pariz 2024

Svetske šampionke na 100 metara prepone[uredi | uredi izvor]

Prvenstvo Zlato Srebro Bronza
Helsinki 1983  Betine Jan (DDR)  Kerstin Knabe (DDR)  Ginka Zagorčeva (BUL)
Rim 1987  Ginka Zagorčeva (BUL)  Glorija Ujbel-Zibert (DDR)  Kornelija Oškenat (DDR)
Tokio 1991  Ljudmila Narožilenko (SSSR)  Gejl Divers (USA)  Natalija Grigorjeva (SSSR)
Štutgart 1993  Gejl Divers (USA)  Marija Azjabina (RUS)  Linda Tolbert-Gud (USA)
Geteborg 1995  Gejl Divers (USA)  Olga Šišgina (KAZ)  Julija Graudin (RUS)
Atina 1997  Ljudmila Enkvist (SWE)  Svetla Dimitrova (BUL)  Mišel Frimen (JAM)
Sevilja 1999  Gejl Divers (USA)  Glori Alozi (NGR)  Ljudmila Enkvist (SWE)
Edmonton 2001  Andženet Kirkland (USA)  Gejl Divers (USA)  Olga Šišgina (KAZ)
Sen Deni 2003  Perdita Felisijen (CAN)  Brigite Foster-Hilton (JAM)  Mješa Mekelvi (USA)
Helsinki 2005  Mišel Peri (USA)  Delorin Enis-London (JAM)  Brigite Foster-Hilton (JAM)
Osaka 2007  Mišel Peri (USA)  Perdita Felisijen (CAN)  Delorin Enis-London (JAM)
Berlin 2009  Brigite Foster-Hilton (JAM)  Prisila Lopez-Šlip (CAN)  Delorin Enis-London (JAM)
Daegu 2011

detalji

 Sali Pirson (AUS)  Daniel Karuters (USA)  Don Harper (USA)
Moskva 2013

detalji

 Briana Rolins (USA)  Sali Pirson (AUS)  Tifani Harper (GBR)
Peking 2015

detalji

 Daniel Vilijams (JAM)  Sindi Roleder (GER)  Alina Talaj (BLR)
London 2017

detalji

 Sali Pirson (AUS)  Don Harper-Nelson (USA)  Pamela Dutkijević (GER)
Doha 2019

detalji

 Nia Ali (USA)  Kendra Herison (USA)  Daniel Vilijams (JAM)
Judžin 2022

detalji

 Tobi Amusan (NGR)  Britani Anderson (JAM)  Džezmin Kamačo-Kvin (PUR)
Budimpešta 2023

detalji

 Daniel Vilijams (JAM)  Džezmin Kamačo-Kvin (PUR)  Kendra Herison (USA)
Tokio 2025

Najbrže svih vremena[uredi | uredi izvor]

Lista 10 najboljih ostvarenja atletičarki u disciplini 100 metara sa preponama[uredi | uredi izvor]

(Stanje na dan 13. novembar 2023)[2]

Rant Vreme Vetar

(m/s)

Ime Zemlja Datum Mesto
1 12,12 +0,9 Tobi Amusan  Nigerija 24. jul 2022. Judžin
2 12,20 +0,3 Kendra Herison  SAD 22. jul 2016. London
3 12,21 +0,7 Jordanka Donkova  Bugarska 20. avgust 1988. Stara Zagora
4 12,25 +1,4 Ginka Zagorčeva  Bugarska 8. avgust 1987. Drama
5 12,26 +1,7 Ljudmila Narožilenko  Rusija 6. jun 1992. Sevilja
+1,2 Briana Rolins  SAD 22. jun 2013. De Mojn
-0,2 Džezmin Kamačo-Kvin  Portoriko 1. avgust 2021. Tokio
8 12,28 +1,1 Sali Pirson  Australija 3. septembar 2011. Daegu
9 12,30 +0,6 Nia Ali  SAD 21. jul 2023. Monako
10 12,31 +0,3 Britani Anderson  Jamajka 24. jul 2022. Judžin

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „100 Metres Hurdles”. worldathletics.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-11-13. 
  2. ^ „100 Metres Hurdles - women - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-11-13. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]