Троја (film)
Troja | |
---|---|
Izvorni naslov | Troy |
Žanr | istorijska drama |
Režija | Volfgang Petersen |
Scenario | Dejvid Beniof |
Producent | Volfgang Petersen Dajana Ratbun Kolin Vilson |
Temelji se na | Ilijada (Homer) |
Glavne uloge | Bred Pit Erik Bana Orlando Blum Dijana Kriger Brajan Koks Šon Bin Brendan Glison Piter O’Tul |
Muzika | Džejms Horner |
Snimatelj | Rodžer Prat |
Montaža | Piter Hones |
Producentska kuća | Warner Bros. |
Godina | 2004. |
Trajanje | 163 minuta |
Zemlja | SAD UK Meksiko Malta |
Jezik | engleski |
Budžet | 175−185 miliona dolara[1][2] |
Zarada | 497,4 miliona dolara[1] |
Veb-sajt | www |
IMDb veza |
Troja (engl. Troy) je epski istorijsko-ratni film iz 2004. godine, reditelja Volfganga Petersena o Trojanskom ratu koji se navodno vodio između Ahajaca i Troje u 12. veku pre nove ere. Scenario potpisuje Dejvid Beniof po Homerovom junačkom epskom spevu Ilijada, dok su producenti filma Volfang Petersen, Dajana Ratbun i Kolin Vilson. Muziku je komponovao Džejms Horner.
U filmu je predstavljena ansamblska podela uloga koje tumače Bred Pit kao grčki junak Ahilej, Erik Bana kao trojanski princ Hektor i Orlando Blum kao Paris, dok su u ostalim ulogama Dijana Kriger, Brajan Koks, Šon Bin, Brendan Glison i Piter O’Tul. Film je premijerno prikazan 13. maja 2004. na Kanskom filmskom festivalu, dok je u američkim bioskopima objavljen dan kasnije.
Zarada na bioskopskim blagajnama od preko 497 miliona dolara učinila je Troju osmim filmom sa najvećom zaradom 2004. godine. Međutim, naišao je na pomešane recenzije kritičara, koji su pohvalili glumu, scenografiju i akcione scene, ali su kritikovali priču, koja je uzela značajne slobode u odnosu na izvorni materijal. Film je bio nominovan za nagradu Oskar u kategoriji za najbolju kostimografiju.
Radnja[uredi | uredi izvor]
Godine 1184. pre nove ere, kralj Agamemnon ujedinjuje grčka kraljevstva. Ahilej, junački ratnik, bori se za Agamemnona, ali prezire njegovu tiransku vladavinu. U međuvremenu, princ Hektor od Troje i njegov brat Paris pregovaraju o mirovnom sporazumu sa Menelajem, kraljem Sparte. Paris započinje aferu sa Menelajevom ženom, kraljicom Helenom, i on je prokrijumčari na svoj brod koji isplovljava ka Troji. Hektor, u početku ljut, nevoljno pristaje da dovede Helenu u Troju. Besan, Menelaj dolazi kod Agamemnona, svog starijeg brata, i traži od njega da pomogne u zauzimanju Troje. Agamemnon pristaje, jer bi mu osvajanje Troje dalo kontrolu nad Egejskim morem. Agamemnon šalje Odiseja, kralja Itake, da ubedi Ahileja da im se pridruži.
U Troji, kralj Prijam dočekuje Helenu kada se Hektor i Paris vrate kući, i odlučuje da se pripremi za rat. Grci pokreću invaziju sa 50.000 ljudi i zauzimaju trojansku plažu, uglavnom zahvaljujući Ahileju i njegovim Mirmidoncima koji su očistili trojansku prethodnicu. Ahilej naređuje pljačku Apolonovog hrama, a Briseidu − sveštenicu i rođaku Parisa i Hektora − uzima za zarobljenicu. Pobesni kada mu je Agamemnon iz inata oduzme i odlučuje da mu neće pružiti pomoć u opsadi grada. Trojanci u međuvremenu raspravljaju o tome kako se najbolje nositi sa invazijom Grka. General Glauk polaže poverenje u zidine Troje i snagu njihove vojske, dok se drugi zalažu za diplomatiju. Paris objavljuje svoju nameru da izazove Menelaja za pravo na Helenu.
Trojanska i grčka vojska se nalaze ispred Troje. Tokom pregovora, Paris predlaže dvoboj Menelaju u zamenu da Helena i grad budu pošteđeni. Agamemnon prihvata, nameravajući da zauzme grad bez obzira na ishod dvoboja. Menelaj ranjava Parisa i zamalo ga ubije, ali Hektor ubija spartanskog kralja, prekršivši dogovor. Pobesneli Agamemnon naređuje Grcima da razbiju trojansku vojsku. Međutim, bitka koja je usledila ispostavlja se kao katastrofalna za Grke; Hektor lično ubija Ajanta, a hiljade grčkih vojnika gine protiv visoko disciplinovane i u borbi dokazane trojanske vojske koju podržavaju strelci na gradskim zidinama. Pošto se grčke žrtve ubrzano povećavaju, Agamemnon je primoran da se povuče, ali se i dalje protivi pomirenju sa Ahilejem. On daje Briseidu grčkim vojnicima za njihovu zabavu, ali je Ahilej spasava. Kasnije te noći, Briseida se ušunja u Ahilejeve odaje sa namerom da ga ubije; osećanja je izdaju, popušta Ahileju i oni postaju ljubavnici. Ahilej tada odlučuje da napusti Troju, na veliku užas Patrokla, njegovog rođaka i štićenika.
Uprkos Hektorovim prigovorima, Prijam mu naređuje da napadne Grke. Hektor se bori sa čovekom za koga veruje da je Ahilej i ubija ga, samo da bi otkrio da je to zapravo Patroklo. Izbezumljene, obe vojske se slažu da završe sa borbama za taj dan. Ahilej je obavešten o smrti svog rođaka i zaklinje se na osvetu. Svestan Ahilejeve snage, Hektor pokazuje svojoj ženi Andromahi tajni tunel ispod Troje. Ako on umre i grad padne, on je upućuje da njihovo dete i sve preživele odvede iz grada na planinu Ida.
Sledećeg dana, Ahilej stiže izvan Troje i izaziva Hektora. Njih dvojica se bore, a Ahilej ubija protivnika, nakon čega odvlači njegov leš nazad na trojansku plažu. Prijam se ušunja u grčki logor i preklinje Ahileja da vrati Hektorovo telo kako bi bilo propisno sahranjeno. Postiđen svojih postupaka, Ahilej pristaje i dozvoljava Briseidi da se vrati u Troju sa Prijamom, obećavajući dvanaestodnevno primirje kako bi se Hektorovi pogrebni obredi mogli održati u miru. Takođe naređuje svojim ljudima da se vrate kući bez njega.
Agamemnon izjavljuje da će zauzeti Troju bez obzira na sve. Zabrinut, Odisej smišlja plan da se infiltrira u grad: naređuje Grcima da sagrade ogromnog drvenog konja kao ponudu mira i napuste trojansku plažu, skrivajući svoje brodove u obližnjoj uvali. Prijam naređuje da se konj uvede u grad. Te noći, Grci, koji su se krili u konju, izlaze i otvaraju gradske kapije kako bi pustili grčku vojsku, započinjući pljačku grada. Trojanski vojnici ustaju i pokušavaju da odbrane grad, ali su nadbrojani i masakrirani, dok su civili zarobljeni ili iskasapljeni.
Dok Grci pljačkaju donji grad, Andromaha i Helena vode Trojance na sigurno kroz tunel, Paris predaje Mač Troje Eneji, nalažući mu da zaštiti Trojance i pronađe im novi dom. Dok Grci prodiru u dvorište palate, Glauk predvodi preostale Trojance u hrabroj poslednjoj borbi. Trojanci ubijaju mnoge Grke, ali su na kraju nadvladani, a Glauka ubija Odisej. Agamemnon ubija Prijama i hvata Briseidu, koja ga potom ubija. Ahilej se probija kroz grad i spašava Briseidu. Paris, želeći da osveti svog brata, ispaljuje strelu kroz Ahilejevu petu, a zatim još nekoliko u njegovo telo. Ahilej se oprašta od Briseide i gleda je kako beži sa Parizom pre nego što umre.
Nakon toga, Grci su konačno zauzeli Troju i priređuju Ahileju sahranu, gde Odisej lično kremira njegovo telo.
Uloge[uredi | uredi izvor]
- Bred Pit kao Ahilej
- Erik Bana kao Hektor
- Orlando Blum kao Paris
- Dijana Kriger kao Helena
- Piter O’Tul kao Prijam
- Šon Bin kao Odisej
- Brajan Koks kao Agamemnon
- Brendan Glison kao Menelaj
- Ken Bouns kao Hipas
- Safron Barouz kao Andromaha
- Rouz Bern kao Briseida
- Džuli Kristi kao Tetida
- Džejms Kozmo kao Glauk
- Frenki Ficdžerald kao Eneja
- Džulijan Glaver kao Triop
- Garet Hedlund kao Patroklo
- Tajler Mejn kao Ajant
- Vinsent Rigan kao Eudor
- Džon Šrapnel kao Nestor
- Najdžel Teri kao Telef
- Adoni Maropis kao Filoktet
- Nejtan Džouns kao Boagrije
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Troy (2004)”. Box Office Mojo. Pristupljeno 2009-12-02.
- ^ „"Troy" a mediocre epic - Oct 10, 2005”. CNN.com. 10. 10. 2005.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Filmovi 2004.
- Američki ratni filmovi
- Američki epski filmovi
- Američki dramski filmovi
- Britanski dramski filmovi
- Britanski ratni filmovi
- Britanski epski filmovi
- Meksički filmovi
- Istorijski filmovi
- Filmovi na engleskom jeziku
- Filmovi studija Warner Bros.
- Filmovi Plan B Entertainment-a
- Filmovi Volfganga Pitersena
- Filmovi za koje je muziku komponovao Džejms Horner