Tupijskogvaranski jezici
| Tupijsko-gvaranski jezici | |
|---|---|
| Geografska rasprostranjenost | Južna Amerika: Brazil, Bolivija, Paragvaj, Urugvaj i severoistočna Argentina |
| Jezička klasifikacija | Tupijski jezici
|
| Podpodela | |
| Glotolog | tupi1276[1] |
 Rasprostranjenost tupijsko-gvaranskih jezika i ostalih tupijskih jezika:
tupijsko-gvaranski jezici
ostali tupijski jezici | |
Tupijsko-gvaranski jezici su najveća potporodica tupijskih jezika. Prisutni su u Južnoj Americi, a uključuju oko 50 jezika, od kojih su najpoznati gvaranski i (staro)tupijski.
Klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Prema Rodrigezu i Kabralu (2012)[uredi | uredi izvor]
Tupijsko-gvaranski jezici:
- gvaranski jezici (podgrupa I)
- gvaranski jezik (dijalekti: zapadnobolivijski gvaranski, istočnobolivijski gvaranski, paragvajski gvaranski, čiripsko-gvaranski, mbijsko-gvaranski)
- kaivski jezik
- ačeski jezik
- ? šetski jezik
- gvarajski jezici (podgrupa II):
- tupijski jezici (podgrupa III):
- (staro)tupijski jezik (uklj. južnotupijski dijalekat (lingva-žeral paulista ili tupi-austral))
- tupinampski jezik (uklj. dijalekte neengatu (lingva-žeral ili lingva-žeral amazonika) i potigvarski)
- kokamsko-omagvijski jezik
- tupinikimski jezik
- teneteharski jezici (podgrupa IV):
- akvavski jezik (dijalekti tokantisko-asurinski, parsko-surujski i parakanski)
- ava-kanoeirski jezik
- tapirapski jezik
- teneteharski jezik (dijalekti gvažažarski i tembejski)
- turivarski jezik
- kavahipski jezici (podgrupa VI):
- apijački jezik
- kavahipski jezik (veliki broj dijalekata)
- kajapski jezik
- karipunski jezik
- uru-pa-inski jezik
- kamajurski jezik (podgrupa VII)
- šingujski jezici (podgrupa VIIIa):
- severni jezici (podgrupa VIIIb):
Prema Majklu i saradnicima (2015)[uredi | uredi izvor]
- Tupijsko-gvaranski jezici
- kamajurski jezik
- jezgro tupijsko-gvaranskih jezika
- (grana)
- centralni
- periferni
- vajampijski jezik, emerilonski jezik
- kajapski jezik, parintintinski jezik
- dijaspora
- tembejski jezik
- (jezgro jezika dijaspore)
Prema O'Haganu (2014)[2] pra-tupijsko-gvaranski jezik je nastao u donjem delu toka reka Tokantis i Šingu. Pra-omagva-kokamski se zatim proširio uzvodno duž obala reke Amazon, a pra-tupinamba na jug duž atlantske obale, dok se južna grana proširila uzvodno obalama reka Tokantis i Aragvaja prema basenu reke Parana.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Tupi–Guarani”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
- ^ O'Hagan, Zachary (with Keith Bartolomei, Natalia Chousou-Polydouri, Emily Clem, Erin Donnelly and Lev Michael). 2014. A Computational-phylogenetic Classification of Tupí-Guaraní and its Geographical Spread. Language Variation and Change, October 20, Chicago.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Michael, Lev, Natalia Chousou-Polydouri, Keith Bartolomei, Erin Donnelly, Vivian Wauters, Sérgio Meira, Zachary O'Hagan. 2015. A Bayesian Phylogenetic Classification of Tupí-Guaraní. LIAMES 15(2):193-221.
