Pređi na sadržaj

Ulica Bejker

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulica Bejker
Baker Street
Nazvana poVilijam Bejker
LokacijaLondon
Konstrukcija
Inauguracija18. vek
Drugo
Poznata poUlica Bejker 221b
Mapa oblasti Ulice Bejker

Ulica Bejker je ulica u okrugu Merilebon u gradu Vestminster u Londonu. Ime je dobila po neimaru Vilijamu Bejkeru, koji je uredio ulicu u 18. veku. Ulica je najpoznatija po svojoj povezanosti sa književnim detektivom Šerlokom Holmsom, koji je živeo na izmišljenoj adresi Ulica Bejker 221b. Oblast je prvobitno bila stambena, ali sada je uglavnom zauzimaju poslovni prostori.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Ulica Bejker je prometna saobraćajnica, koja čini deo puta A41. U februaru 2019. godine, ulica Bejker je pretvorena iz jednosmerne južne ulice u dvosmernu.[1][2][3]

Proteže se južno od Ridžents parka, prelazi Park Roud, paralelno sa Gloster plejsom, i ukršta se sa Merilebon Roudom, Jork ulicom, Portman skverom i Vigmor ulicom. Na raskrsnici sa Vigmor ulicom, prelazi u ulicu Orčard koja se završava kod ulice Oksford.

Raskrsnica Ulice Bejker i Merilebon Rouda je istorijski bila poznata kao Merilebon cirkus, što je još uvek njegovo nezvanično ime. [4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ulicu Bejker je u 18. veku izgradio neimar Vilijam Bejker, po kome je i dobila ime.

Godine 1835. u ulici Baker otvoren je prvi muzej voštanih figura Madam Tiso. Muzej se preselio, odmah iza ugla, na Merilebone Road 1884. godine. Takođe 1835. godine, vajar Džejms Filans je živio i radio u ulici Bejker broj 82.

Stanovnici vile Čiltern Kort na kraju Bejker ulice kod Ridžents parka, bili su i romanopisci Arnold Benet i H. G. Vels, što je obeleženo spomen pločama.

Godine 1940. sedište Uprave za specijalne operacije preselilo se u ulicu Bejker broj 64.

Od 1967. do 1968. godine, ulica Bejker 94 je bila dom Apple Boutique, jednog od prvobitnih preduzeća Bitlsa.

Godine 1971. u ulici Bejker dogodila se velika pljačka filijale Lojds banke.

Dugi niz godina sedište kompanije Marks & Spencer bilo je u „Majkl Hausu“, u ulici Bejker broj 55, sve dok se kompanija nije preselila u basen Padington 2004. godine. Ovo je bila jedna od najpoznatijih korporativnih zgrada u Ujedinjenom Kraljevstvu, a od tada je preuređena u moderan kancelarijski kompleks.[5]

U znak sećanja na premijera Vilijama Pita Mlađeg koji je živeo u ulici Bejker broj 120 od 1803. do 1804. godine postavljena je spomen ploča. [6] Britanska pevačica Dasti Springfild živela je u ulici Bejker šezdesetih godina 20. veka.

Godine 1990. otvoren je Muzej Šerloka Holmsa u ulici Bejker.

Sejšeli imaju konzulat u ulici Bejker broj 11.[7]

U ulici se nalazi stanica londonskog metroa Bejker strit, jedna od najstarijih preživelih metro stanica na svetu. U susedstvu je kancelarija izgubljene imovine Transporta za London.

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

  • Likovi iz književnosti i filma koji su živeli u ulici, Šerlok Holms,[8] Bazil iz Ulice Bejker (Miš Bazil, veliki detektiv),[9] Šerlok Haund, Opasni miš,[10] Sekston Blejk, Karland Kros i Džejms Blak, lik iz mange Detektiv Konan.
  • „Ulica Bejker” je pesma Džerija Rafertija, objavljena 1978. godine. Pesma je bila veliki svetski hit, dostigavši broj 3 u Velikoj Britaniji i broj 2 na Bilbord Hot 100 listi. Pesma je objavljena na istoimenom albumu.
  • „Muza ulice Bejker” je pesma Džetro Tala sa albuma Minstrel in the Gallery, koji je objavljen 1975. godine. Ulica Bejker se često pominje u tekstovima pesama Džetro Tala.
  • Film Pljačka (The Bank Job) iz 2008. zasnovan je na pljački Lojds banke u ulici Bejker 1971. godine.

Galerija[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Baker Street Transport for London
  2. ^ About Baker Street Two Way Project
  3. ^ Short Hops Buses issue 769 April 2019 page 24
  4. ^ „Forgotten London - Marylebone Circus”. Hyde Park Now. Arhivirano iz originala 20. 7. 2019. g. Pristupljeno 20. 7. 2019. 
  5. ^ Rossiter, James (2007-02-08). „UK developer wins $700m Panama contract”. The Times. London. Pristupljeno 2011-07-15. 
  6. ^ „PITT, WILLIAM, THE YOUNGER (1759-1806)”. English Heritage. Pristupljeno 2012-10-19. 
  7. ^ „The London Diplomatic List” (PDF). 14. 12. 2013. Arhivirano iz originala (PDF) 11. 12. 2013. g. 
  8. ^ Bunson, Matthew (1994). Encyclopedia Sherlockiana: an A-to-Z guide to the world of the great detective. Macmillan. str. 16–19. ISBN 978-0-671-79826-0. 
  9. ^ Alan Barnes (2002). Sherlock Holmes on Screen. Reynolds & Hearn Ltd. str. 55. ISBN 1-903111-04-8. 
  10. ^ „How Danger Mouse became king of the TV ratings”. BBC. 11. 10. 2013. Pristupljeno 26. 11. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]