Pređi na sadržaj

Umnjak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Retiniran umnjak, aksijalnog položaja
Izvađen umnjak

Umnjaci (lat. dentes serotini — treći molari, sapijentesi, osmice, zubi mudrosti) predstavljaju osmi zub od medijalne linije u ljudskoj vilici. Upravo zbog toga se ovi zubi često i nazivaju „osmice”. Čovjek ima ukupno četiri ovakva zuba.[1]

Posebnosti[uredi | uredi izvor]

Za razliku od ostalih zuba, umnjaci se razvijaju relativno kasno. Kod mnogih ljudi, što je dokazano rendgenskim snimcima, mineralizacija umnjaka se odvija tek u 14. godini, a izbijaju tek u odrasloj dobi. Zbog toga ovi zubi i nose naziv umnjaci (zubi mudrosti).

Prema grčkoj filozofiji, onaj koji trpi bolove prilikom izrastanja ovoga zuba obično pada u depresiju, duboko razmišlja i zahtijeva mudrost. Pa je i to jedna od mogućih teza o nastanku imena „zub mudrosti”.

Oblik i izgled[uredi | uredi izvor]

Umnjaci pripadaju grupi zuba pod imenom molari, ali za razliku od njih ne posjeduju u potpunosti sve njihove karakteristike. Na primjer na krunici se ponekad formiraju samo tri kvržice, a ponekad i pet ili više. Takođe, broj korijena može biti različit, od onoga kod molara. Najčešće su korijeni umnjaka srasli u jednu cjelinu i obično je ta formacija u zubnoj čašici zakrivljena, pa je stoga ekstrakcija zuba otežana.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Šta su zubi mudrosti?”. 
  2. ^ „Karakteristike vađenje umnjaka”. Arhivirano iz originala 30. 09. 2020. g.  Nevalidan unos |dead-url=dead (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]