Urvič (Bogovinje)

Koordinate: 41° 57′ 04″ S; 20° 53′ 40″ I / 41.9511° S; 20.8944° I / 41.9511; 20.8944
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Urvič
mkd. Урвич
Pogled na Urvič
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaBogovinje
Stanovništvo
 — (2002)756
Geografske karakteristike
Koordinate41° 57′ 04″ S; 20° 53′ 40″ I / 41.9511° S; 20.8944° I / 41.9511; 20.8944
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1.150 m
Urvič na karti Severne Makedonije
Urvič
Urvič
Urvič na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1221
Pozivni broj+389 (0)44
Registarska oznakaTE

Urvič (mkd. Урвич) je goransko selo (muslimansko selo srpskog govornog područja) u Severnoj Makedoniji, u severozapadnom delu države. Urvič pripada opštini Bogovinje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Urvič je smešteno u severozapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Tetova naselje je udaljeno 20 km južno.

Urvič se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti Polog. Naselje je položeno visoko, na istočnim visovima Šar-planine, koje se par kilometara zapadno spuštaju u plodno i gusto naseljeno Pološko polje. Nadmorska visina naselja je približno 1.150 metara.

Klima u naselju je planinska zbog znatne nadmorske visine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prema statistici Vasila Končova („Makedonija. Etnografija i statistika“) 1900. godine Urvič je imao 360 stanovnika, sve bugarski muhamedanci.[1]

Prema Afanasiju Seliščevu 1929. godine Urvič je bio deo Donjopalčišne opštine u Donjopalšičkom srezu i selo je imalo 145 kuća sa 780 žitelja Bugara.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Urvič je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imao 756 stanovnika.[3]

Pretežno i autohtono stanovništvo u naselju su Goranci (85%), a u manjini su Albanci (15%). Goranci se u Urviču, kao i u većini svojih srednjevekovnih naselja, odlučno odupiru albanizaciji i makedonizaciji.[traži se izvor]

Većinska veroispovest je islam.

Nacionalnost Ukupno
Makedonci 1
Albanci 113
Turci 640
Romi 0
Cincari 0
Srbi 0
Bošnjaci 0
drugi 2

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kъnčov, Vasil. Makedoniя. Etnografiя i statistika, Sofiя, 1900, str. 212.
  2. ^ Seliщev, Afanasiй. Polog i ego bolgarskoe naselenie. Istoričeskie, эtnografičeskie i dialektologičeskie očerki severo-zapadnoй Makedonii, Sofiя, 1929, str. 23.
  3. ^ „Ministerstvo za Lokalna Samouprava. Baza na opštinski urbanistički planovi.”. Arhivirano iz originala 15. 09. 2008. g. Pristupljeno 20. 06. 2018.