Pređi na sadržaj

Ujharćan

Koordinate: 47° 07′ 49″ S; 18° 13′ 54″ I / 47.1304° S; 18.2316° I / 47.1304; 18.2316
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ujharćan
mađ. Újhartyán
Ime naselja pisano rovaškim pismom
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionCentralna Mađarska
ŽupanijaPešta
SrezDabaš
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2018.2.734[1]
 — gustina120,46 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 07′ 49″ S; 18° 13′ 54″ I / 47.1304° S; 18.2316° I / 47.1304; 18.2316
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina22,43 km2
Ujharćan na karti Mađarske
Ujharćan
Ujharćan
Ujharćan na karti Mađarske
Poštanski broj2367
Pozivni broj(+36) 29
Veb-sajt
https://ujhartyan.hu/

Ujharćan (mađ. Újhartyán) je naselje u centralnoj Mađarskoj. Ujharčan je veće naselje u okviru peštanske županije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se severoistočno od Dabaša, u blizini autoputa M5. Najbliža naselja: Kakuč na severozapadu i Ujlenđel na severoistoku. Udaljenost do centra Budimpešte putem je 43 kilometra. Ujharćan se nalazi na severnoj ivici peščanog grebena Kiškunšag. Njena teritorija se smenjuje sa obeležjima karakterističnim za peščani greben između Dunava i Tise i Peštanske ravnice.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pre milenijuma, povoljne uslove za naseljavanje ljudskog života stvarale su peščani sprudovi vlažnijeg pejzaža regiona u blizini vode. Prema nalazima raštrkanih keramičkih fragmenata pronađenih na granici naselja, ovde su se prvi naselili ljudi srednje bronzanodobne kulture Vaća. U Ujlengđel Vaćapusti koja pripada Ujharćanu, početkom 1900-ih otkopana su groblja sa urnama ljudi koji su ovde nekada živeli, a ostaci njihovih slojevitih stambenih naselja otkriveni su na kakučkom brdu Bala, nekoliko kilometara severno od selo.

Antičko arheološko nasleđe naselja nalazi se zapadno od naseljenog sela. Formira ga keltska plovila pronađena 1,1 km dalje, oko puta za Dabaš. Oko 1970-ih, ostaci sarmatskih grobova i naselja otkopani su na ovom delu granice, a potom i oko rudnika peska Kantorfeldek. Iz sela potiče i grob germanskog ratnika za kojeg se pretpostavlja da je sahranjen oko 333. godine sa svojim konjem i bogatim oružnim priborom, koje se obično svrstava u arheološku zaostavštinu Vandala.

1995. godine, tokom izgradnje naplatne kapije na autoputu, nalaze su iskopali stručnjaci muzeja Nađkereš, pripada ostacimao mađarskog sela iz 10−13. veka koje je možda bilo u jugoistočnom delu današnjeg naseljenog područja. Ovo selo je verovatno uništeno tokom najezde Tatara, ali više podataka o njemu nije sačuvano.

Područje Ujharćana je značajno smanjeno 1946. godine, pošto su na njegovoj teritoriji nastala dva nova sela: Hernad i Ujlenđel. (U početku su njihova privremena imena bila Alšohernad i Lenđelfalva.)

Devedesetih godina 20. veka selo je ostvarilo značajan privredni rast zahvaljujući blizini autoputa. Uočava se i oživljavanje nemačke narodne kulture i katoličke religije.

Na preporuku ministra državne uprave i pravde, gradsko zvanje je dobio 15. jula 2013. godine.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011. 93,3% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 40,1% Nemci, 0,4% Rumuni, 0,5% Slovaci (6,6% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 72,4%, reformisani 4,1%, luterani 0,5%, grkokatolici 0,4%, nedenominacioni 6,6% (14,6% se nije izjasnilo).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]. Központi Statisztikai Hivatal, 2018. szeptember 3. (Pristupljeno: 2018. szeptember 4.).
  2. ^ „A köztársasági elnök 325/2013. (VII. 10.) KE határozata városi cím adományozásáról” (pdf). Magyar Közlöny 2013. évi 118. szám, 64033. oldal. 2013-07-05. Pristupljeno 2013-07-13. 
  3. ^ Újhartyán Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]