Pređi na sadržaj

Feničansko pismo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Feničansko pismo
TipAbdžad
JeziciFeničanski, Punski
Vremenski period
oko 1200–150. p. n. e.[1][2]
Porodica
Dečiji sistem
Aramejski alfabet
Grčki alfabet
Libijsko-berberski alfabet
Paleohebrejski alfabet
Paleošpanski alfabeti
Sestrinski sistem
Drevno južno arabijsko pismo
Pravaczdesna nalevo
ISO 15924Phnx, 115
Unikod naziv
Phoenician
U+10900–U+1091F
Feničanski natpis iz 625-600. p. n. e. (Arheološki muzej u Alanji).

Feničansko ili feničko pismo, bilo je pismo kojim su se služili stari Feničani i nastalo je krajem drugog milenijuma pre nove ere. To je alfabet abdžadskog[4] tipa, koji se sastoji od samo 22 suglasnička slova, ostavljajući implicitne samoglasnike, mada izvesni kasni varijeteti koriste matres lectionis za deo samoglasnika. On je korišćen za pisanje feničanskih, severno semitskih jezika, koje seu koristile antičke civilizacije Fenikije u današnjoj Siriji, Libanu, i severnom Izraelu.[5] Na osnovu ovog pisma nastalo je grčko, aramejsko, hebrejsko i arapsko pismo.

Fenićanski alfabet je izveden iz egipatskih hijeroglifa.[6] On je postao jedan od najšire korišćenih sistema pisanja, koji su fenićanski trgovci raširili po mediteranskom svetu, gde su ga adaptirale i modifikovale mnoge druge kulture. Paleohebrejski alfabet je lokalna varijanta fenićanskog,[7] kao što je i aramejski alfabet, prethodnik modernog arapskog. Sovremeno hebrejsko pismo je stilska varijanta aramejskog. Grčki alfabet (sa svojim potomcima latinskim, ćiriličnim, runskim, i koptskim pismom) isto tako je izveden iz fenićanskog alfabeta.

Feničansko pismo je pronađeno na većem broju arheoloških nalazišta na Mediteranu gde su Feničani imali svoje kolonije, kao u Biblosu (Liban) i Kartagini (Tunis). Prvobitno, sva slova su bila urezivana u kamen, većina ih je bila poprečna i uspravna, kao i oznake u runama. Feničani su pisali zdesna nalevo, ali ponekad i sleva nadesno kao i u baustrofedonu, gde su redovi teksta naizmenično pisani zdesna nalevo i sleva nadesno. Neka slova su pisana na različite načine, kao npr. slovo tav koje se pisalo kao „+“ ali i kao „h“.

Pismo[uredi | uredi izvor]

Znak Unicode Ime Značenje Transliteracija Odgovarajući znak u
hebrejskom arapskom grčkom latinici ćirilici
Aleph 𐤀 ʼāleph vo ʼ א Α, α A, a A, a
Beth 𐤁 bēth kuća b ב Β, β B, b B, b, V, v
Gimel 𐤂 gīmel kamila g ג Γ, γ C, c, G, g G, g
Daleth 𐤃 dāleth vrata d ד ﺩ، ذ Δ, δ D, d D, d
He 𐤄 prozor h ה Ε, ε E, e E, e, Є, є
Waw 𐤅 wāw udica w ו (Ϝ, ϝ), Υ, υ F, f, U, u, V, v, W, w, Y, y U, u
Zayin 𐤆 zayin oružje z ז Ζ, ζ Z, z Z, z
Heth 𐤇 ḥēth ograda ח ﺡ، خ Η, η H, h I, i, Й, й
Teth 𐤈 ṭēth kolo ט ﻁ، ظ Θ, θ
Yodh 𐤉 yōdh ruka y י ﻱ، ى Ι, ι I, i, J, j І, і, Ї, ї, J, j
Kaph 𐤊 kaph dlan k כ Κ, κ K, k K, k
Lamedh 𐤋 lāmedh palica l ל Λ, λ L, l L, l
Mem 𐤌 mēm voda m מ Μ, μ M, m M, m
Nun 𐤍 nun riba n נ Ν, ν N, n N, n
Samekh 𐤎 sāmekh stepenik s ס Ξ,ξ, Χ, χ X, x H, h
Ayin 𐤏 ʼayin oko ʼ ע ﻉ، غ Ο, ο O, o O, o
Pe 𐤐 usta p פ Π, π P, p P, p
Sade 𐤑 ṣādē papirus (biljka) צ ﺹ، ض (Ϡ, ϡ) C, c, Č, č
Qoph 𐤒 qōph igleno uho q ק (Ϙ, ϙ) Q, q
Res 𐤓 rēš glava r ר Ρ, ρ R, r R, r
Sin 𐤔 šin zub š ש س، ش Σ, (ϲ), σ, ς S, s S, s, Š, š
Taw 𐤕 tāw znak t ת ﺕ، ث Τ, τ T, t T, t

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Earliest attestation in the Bronze Age collapse period, classical form from about 1050 BC; gradually died out during the Hellenistic period as its evolved forms replaced it; obsolete with the destruction of Carthage in 149 BC.
  2. ^ The date of 1050 BC is conventional, the oldest known inscriptions are from the 10th century BC; the predecessor scripts used in the Syro-Hittite kingdoms of the 13th to 12th centuries BC is classified as "Proto-Canaanite". Greek travellers shared their alphabet with the people living there who made a new mix of the Greek alphabet, which the Greeks adopted. Use of the Phoenician script declined during the Hellenistic period as its evolved forms replaced it; it became obsolete with the destruction of Carthage in 149 BC.
  3. ^ Himelfarb, Elizabeth J. "First Alphabet Found in Egypt", Archaeology 53, Issue 1 (Jan./Feb. 2000): 21.
  4. ^ Fischer 2004, str. 90
  5. ^ „Phoenicia”. Ancient History Encyclopedia. Pristupljeno 12. 11. 2018. 
  6. ^ Michael C. Howard (2012). Transnationalism in Ancient and Medieval Societies. P. 23.
  7. ^ Kratz 2015, str. 64

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]