Pređi na sadržaj

Fiskalna politika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Fiskalna politika' se bavi načinima prikupljanja novca u državnu blagajnu i njegovog trošenja. Sastoji se od poreske politike i politike javnih rashoda. U vreme inflacije često se primenjuje kontrakciona fiskalna politika u vidu povećanih poreza i smanjenja javnih rashoda. U vreme ekonomske depresije primenjuje se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta javnih rashoda.

Fiskalna politika utiče na prihode i potrošnju ljudi, pomaže u određivanju alokacije resursa između privatnih i kolektivnih dobara te utiče na podsticanje investicija.

Mere fiskalne politike[uredi | uredi izvor]

Diskrecione mere fiskalne politike:

  • javni radovi - primenjuju se kada je recesija duboka i dugotrajna, koriste se za izgradnju infrastrukture te zbog svog multiplikacionog efekta. U kratkom roku se ne primenjuju jer mogu biti generatori inflacije
  • projekti javnog zapošljavanja - namenjeni su kratkoročnom zapošljavanju nezaposlenih u javnom sektoru, a mana im je što se takvi radnici teško zapošljavaju u privatnom sektoru
  • promene poreskih stopa - u recesiji se poreske stope smanjuju dok se u inflaciji povećavaju. Nedostatak im je duga zakonska procedura oko njihovog donošenja.
  • automatski stabilizatori - instrumenti fiskalnog sistema koji deluju trenutno, a od njih su najznačajniji automatska promena poreskih prihoda i plaćanja transferima