Pređi na sadržaj

Forum slovenskih kultura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Forum slovenskih kultura
MotoNERVING THE CREATIVITY OF SLAVIC CULTURES
OsnivačVlada Republike Slovenije
Datum osnivanja30. septembar 2004.
NamenaKulturna saradnja slovenskih zemalja
Lokacija Slovenija
SedišteCesta 27. aprila 47, 1000 Ljubljana
Područje delovanjaKultura
Članovi Slovenija
 Slovačka
 Čehoslovačka
 Srbija
 Bosna i Hercegovina
 Hrvatska
 Crna Gora
 Severna Makedonija
 Ukrajina
 Poljska
 Bugarska
 Belorusija
 Rusija
Veb-sajthttps://www.fsk.si/

Forum slovenskih kultura (FSK) je međunarodna neprofitna i nevladina institucija koju je osnovala Vlada Republike Slovenije. Forum slovenskih kultura je osnovan u skladu sa Zakonom o institucijama i članom 16. Zakona o osnivanju Foruma slovenskih kultura [1] . Ministarstvo kulture Republike Slovenije je 30. septembra 2004. godine izdalo saglasnost na Zakon o osnivanju Međunarodnog fondacionog foruma slovenskih kultura. [1]

Prve ideje (inciativu) za osnivanje Foruma slovenskih kultura datiraju od samita Buš-Putin u Brdu kod Kranja (jun 2001) [2] i u 2004. godini nakon pristupanja nekih slovenskih zemalja Evropskoj uniji (Češka, Poljska, Slovačka i Slovenija). U decembru iste godine, na inicijativu tadašnjeg slovenačkog ministra kulture, ministri kulture slovenskih zemalja su se neformalno sastali na Brdu pri Kranju u Sloveniji i zaključili zajedničku izjavu o međusobnoj saradnji sa međunarodnim kulturnim institucijama u najširem smislu.

Od 2004. godine u okviru FSK učestvuje i deluje trinaest slovenskih zemalja: Belorusija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Češka, Crna Gora, Hrvatska, Severna Makedonija, Poljska, Rusija, Slovačka, Srbija i Ukrajina. Kroz koje ustanova obnavlja, proširuje i jača kulturne veze između slovenskih naroda u oblasti umetnosti i kulture, obrazovanja i nauke i kulturnog turizma [3] . Sa ciljem i ciljem objedinjavanja, promocije slovenskog nasleđa i izgradnje interkulturalnog dijaloga u globalnom kulturnom prostoru, FSK uspostavlja veze sa više od 565 institucija kulture, 25 ministarstava kulture, spoljnih poslova, privrede i turizma, 250 muzeja i projektom 100 slovenskih romana od 216 autora, prevodilaca i pisaca [4] . Sarađujući sa njima, forum kroz različite projekte i partnerstva ostvaruje i uspostavlja sopstvenu inicijativu, poštovanje različitosti, ravnopravnosti i međunarodnu kulturnu i umetničku vidljivost.

Projekat 100 slovenskih romana[uredi | uredi izvor]

Jedan od prvih i najznačajnijih projekata je izdavački, međunarodni književni i kulturni projekat savremene slovenske književnosti „Sto slovenskih romana“, nastao 2006. godine. Projekat ima za cilj međusobno upoznavanje književnosti i kulture slovenskog sveta i promovisati međusobno prevođenje romana. Svojim radom radi bliske veze između slovenskih pisaca, prevodilaca i čitalaca.

U projektu učestvuje 108 pisaca, 53 prevodioca i 7 slovenskih izdavača [5]: Arhipelag (Srbija), Društvo književnika Slovenije, Litcentrum (Slovačka), Otvoreni kulturni forum (Crna Gora), Rudomino – Sveruska državna biblioteka za inostranu književnost (Ruska Federacija) , Sandorf (Hrvatska), Slovo i Makedonska reč (Makedonija). U okviru književnog programa do sada su objavljene 83 knjige iz 9 partnerskih zemalja [5]: Belorusije, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Severne Makedonije, Rusije, Slovačke, Slovenije i Srbije.

Projekat Sto slovenskih romana otišao je korak dalje sa evropskim prevodilačkim projektom knjige Slava u saradnji sa programom EU Kreativna Evropa, upoznavajući slovensku književnost sa neslovenskim svetom uz engleski i portugalski prevod slovenskih odabranih romana.

Zvanična strana[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „4758. Soglasje k ustanovitvenemu aktu ustanove "Mednarodna ustanova - Forum slovanskih kultur", stran 13677.”. Uradni list Republike Slovenije. Javno podjetje Uradni list Republike Slovenije, d. o. o. Pristupljeno 7. 2. 2022. 
  2. ^ „Forum of Slavic Cultures International Foundation”. culture.si. Arhivirano iz originala 27. 10. 2021. g. Pristupljeno 7. 2. 2022. 
  3. ^ „OTVORITEV 31. MEDNARODNEGA FESTIVALA IMAGO SLOVENIAE IN POLETJA V STARI LJUBLJANI”. imagosloveniae.net. Pristupljeno 7. 2. 2022. 
  4. ^ Rihter, Andreja (2019). Our 15! (PDF). Ljubljana: Tiskarna Formatisk d. o. o. str. 10. ISBN 978-961-94672-1-3. Pristupljeno 7. 2. 2022. 
  5. ^ a b „108 SLOVENSKIH AUTORA NA 9 SLOVENSKIH JEZIKA”. fsk.si. Pristupljeno 9. 2. 2022.