Frane Frol
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Frane Frol | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 9. mart 1899. |
Mesto rođenja | Sušak, Austrougarska monarhija |
Datum smrti | 5. jun 1989.90 god.) ( |
Mesto smrti | Zagreb, SFR Jugoslavija |
Profesija | pravnik |
Politička karijera | |
Politička stranka | HSS |
Frane Frol (Sušak kod Rijeke, 9. mart 1899 — Zagreb, 5. jun 1989) je bio pravnik i hrvatski i jugoslovenski političar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 9. marta 1899. godine u Sušaku kod Rijeke. Gimnaziju je završio 1918. godine u rodnom mestu. Pravo je studirao u Zagrebu. Godine 1920. pristupio je Hrvatskoj republikanskoj seljačkoj stranki.
Potkraj leta 1943. godine pridružio se Narodnooslobodilačkom pokretu. Zastupao je prokomunističku struju HSS-a i postao član i potpredsednik Izvršnog odbora HSS-a 1943. i član Predsedništva HRSS-a 1945. godine. Bio je jedan od potpisnika Proglasa Izvršnog odbora HSS-a, 8. marta 1944, pristalicama stranke da se priključe partizanima. S Franjom Gažijem suprotstavio se članstvu Božidara Magovca u Izvršnom odboru HSS-a na leto 1944. godine. Takođe je 1944. postao potpredsednik Izvršnog odbora Narodnooslobodilačkog fronta Hrvatske i 1945. Izvršnog odbora NOF Jugoslavije.
Učestvovao je Drugom i Trećem zasedanju ZAVNOH-a 1943. i 1944, te na Drugom i Trećem zasedanju AVNOJ-a 1943. i 1945. godine. Bio je i član njihovih Predsedništava. Godine 1944. postao je odelni predstojnik i poverenik za pravosuđe NKOJ-a, a delovao je i u Odelu narodne prosvete ZAVNOH-a.
Godine 1945. bio je član Predsedništva Narodnog sabora Hrvatske i Privremene narodne skupštine DF Jugoslavije, kada je postao i ministar pravosuđa privremene vlade u Beogradu. Na toj je dužnosti ostao do odlaska u penziju 1957. godine. Od 1945. do 1953. bio je zastupnik u Ustavotvornoj i Narodnoj skupštini FNR Jugoslavije, te Saboru NR Hrvatske. Bio je član Odbora za proširenje AVNOJ-a „nekompromitovanim zastupnicima skupštine iz 1938. i uglednim vanstranačkim ličnostima“.
Godine 1944. štampao je knjižicu „O Staljinskom ustavu“, a političke članke objavljivao je u „Slobodnom domu“, „Naprijedu“ i „Vjesniku“.
Umro je 5. juna 1989. godine u Zagrebu. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Nosilac je Ordena narodnog oslobođenja, Ordena jugoslovenske zvezde Prvog reda i Ordena bratstva i jedinstva Prvog reda.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hrvatski biografski leksikon (knjiga četvrta), „Leksikografski zavod Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998. godina.