Frančesko Kosiga
Frančesko Kosiga | |||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||||||||||
Datum rođenja | 26. jul 1928. | ||||||||||||||||||||||
Mesto rođenja | Sasari, Kraljevina Italija | ||||||||||||||||||||||
Datum smrti | 17. avgust 2010.82 god.) ( | ||||||||||||||||||||||
Mesto smrti | Rim, Italija | ||||||||||||||||||||||
Visina | 1,77m | ||||||||||||||||||||||
Profesija | pravnik, političar | ||||||||||||||||||||||
Porodica | |||||||||||||||||||||||
Supružnik | Đuzepa Sigurani (v. 1960 — r. 1988) | ||||||||||||||||||||||
Deca | 2 | ||||||||||||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||||||||||||
Politička stranka | Hrišćanska demokratija | ||||||||||||||||||||||
|
Frančesko Kosiga (ital. Francesco Cossiga; Sasari, 26. jul 1928 — Rim, 17. avgust 2010) bio je italijanski pravnik, pedagog i političar iz redova bivše Hrišćanske demokratije.[1] Vršio je funkciju premijera (1979–1980) i predsednika Republike Italije (1985–1992). Bio je ministar unutrašnjih poslova u trenutku kidnapovanja Alda Mora, nakon čije smrti je podneo ostavku na to mesto.
Zaključno sa izborima 2022, Kosiga je jedini predsednik Italije koji je izabran u prvom krugu glasanja.[2] Enriko de Nikola je takođe odabran u prvom krugu, ali na mesto privremenog šefa države, pošto je funkcija predsednika uvedena 1948.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Sasariju, sever Sardinije.[1] Političku karijeru započeo je tokom Drugog svetskog rata.
Bio je ministar unutrašnjih poslova (1976–1978), predsednik italijanske vlade (1979–1980), predsednik italijanskog Senata (1983–1985), italijanski predsednik (1985–1992), a 1992. je proglašen za doživotnog senatora.
Kada je italijanski premijer Đulio Andreoti 1992. godine obznanio javnosti postojanje organizacije Gladio u Italiji tokom Hladnog rata, tajne organizacije koja je u slučaju sovjetske invazije trebalo da vodi gerilsku borbu, Kosiga je priznao svoju umešanost u osnivanje ove organizacije. Demokratska partija levice je nakon toga pokrenula proces impičmenta protiv Kosige.[3][4] Iako je procedura poništena, Kosiga je dao ostavku dva meseca pre isteka mandata.[5]
Godine 2006. se povukao sa svoje funkcije doživotnog senatora, ali je Senat odbio njegovu ostavku 2008. godine.
Umro je 17. avgusta 2010. godine u Rimu.
Porodica[uredi | uredi izvor]
Bio je rođak italijanskog komunističkog vođe Enrika Berlingvera.[6]
Kontroverze[uredi | uredi izvor]
Kosiga je 2007. godine za novine „Korijere dela sera“ dao osvrt na napade 11. septembra 2001. godine i Osamu bin Ladena. Izjavio je da „demokratski krugovi u Americi i Evropi dobro znaju da su ovaj monstruozni plan osmislile i ostvarile američka CIA i Mosad uz pomoć cionističkih snaga kako bi svu krivnju svalile na arapski svet i uverile Zapad da interveniše u Iraku i Avganistanu“.[7] Samo godinu dana pre, Kosiga je izjavio da ne veruje u teorije zavere i odbacio mogućnost da je sve deo američke zavere.[8]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Page at Senate website (jezik: italijanski).
- ^ „I Presidenti - Biografia del Presidente Francesco Cossiga”. presidenti.quirinale.it (na jeziku: italijanski). Zvanični sajt predsednika Italije. Pristupljeno 28. 1. 2022. „E' stato eletto Presidente della Repubblica il 24 giugno 1985 (al primo scrutinio con 752 voti su 977).”
- ^ (jezik: italijanski) Il Sole 24 ore: Occhetto, lo strappo mai ricucito su Gladio
- ^ (jezik: italijanski) La Repubblica: Il PDS vota l'impeachment di Cossiga (4 December 1991)
- ^ (jezik: italijanski) La Repubblica: E l'uomo grigio prese il piccone (26 April 1992)
- ^ (jezik: italijanski) Mio cugino Berlinguer: Cossiga racconta un leader (Cossiga talking about Enrico Berlinguer in an interview to Gian Antonio Stella – Corriere della Sera, 10 June 2004)(jezik: italijanski)
- ^ „Osama-Berlusconi? "Trappola giornalistica"”. Corriere della Sera. 30 November 2007. Pristupljeno 21. 6. 2013. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć) - ^ http://archivio.lastampa.it/LaStampaArchivio/main/History/tmpl_viewObj.jsp?objid=7190957 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. septembar 2010)Sassoon, Donald (18. 8. 2010). „Francesco Cossiga obituary”. The Guardian. London.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Biografija na stranici italijanskog Senata (jezik: italijanski)
- Biografija na stranici Centra za političke i socijalne nauke F. M. Malfati (jezik: italijanski)