Hajber-Pahtunva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hajber-Pahtunva
خیبر پختون خواہ
پښت ونخواخیبر
Položaj Hajber-Pahtunava
Država Pakistan
Glavni gradPešavar
Površina101.741 km2
Stanovništvo2017[1].
 — broj st.35.525.047
 — gustina st.349,17 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Hajber-Pahtunva (urd. خیبر پختون خواہ‎, paštu: پښت ونخواخیبر, engl. Khyber Pakhtunkhwa) je jedna od provincija Pakistana. Glavni grad provincije Hajber-Pahtunva je Pešavar.

Naziv provincije sastoji se iz 2 dela:

  • Hajber — ime Hajberskog klanca, drevnog puta u Južnu Aziju sa severozapada.
  • Pahtunhva — „zemlja Paštuna“ (پښتون‌خوا) na jeziku paštu.

Od 1901. do 2010. nosila je ime „Severozapadna provincija“ engl. North-West Frontier Province, NWFP).

Veliki delovi provincije su nekada pripadali Avganistanu. Ovu provinciju, koja danas uključuje i nekadašnja Plemenska područja pod federalnom upravom (FATA) Avganistanci zovu istočni Avganistan ili Paštunistan.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Jezero Kundol
Simboli pokrajine Hajber-Pahtunva
(nezvanični)
Životinja
simbol
pokrajine
Capra falconeri megaceros
Ptica
simbol
pokrajine
Lophura leucomelanos
Drvo
simbol
pokrajine
Jujuba (Ziziphus zizyphus)
Cvet
simbol
pokrajine
Calotropis procera
Sport
simbol
pokrajine
Paštunsko streličarstvo

Hajber-Pahtunva se graniči sa oblastima: Gilgit-Baltistan (ranije „Severna područja“), Plemenska područja pod federalnom upravom, Azad Kašmir i provincija Pandžab – sa kojom okružuje Teritoriju Islamabada. Graniči se još sa državom Avganistan. Sa površinom od 74.521 km² Hajber-Pahtunva je najmanja provincija Pakistana. Dok se ravnica oko glavnog grada Pešavara nalazi na nadmorskoj visini od oko 340 metara, najviši vrh provincije (Tirih Mir) ima visinu od 7.750 metara nadmorske visine. Zapadna područja na granici sa Avganistanom su veoma suva i oskudna vegetacijom. Centralna i istočna planinska područja pripadaju tipu kontinentalne suptropske klime, sa snežnim zimama, hladnim letima, i kišom tokom cele godine. U dolini Pešavara junska i julska temperatura se penje do 45 °C.

Hajber-Pahtunva je najšumovitija provincija Pakistana. Po podacima iz 1993. 17% površina je pod šumom (Pakistan: 4,8%), dok se 15% koristi za poljoprivredu (Pakistan: 23%). Eksperti, međutim, dovode ove podatke pod sumnju, jer se deforestacija ubrzava. Više naučnih izveštaja je došlo do zaključka da će šume nestati iz dostupnih oblasti provincije Hajber-Pahtunva do 2025. Najčešće vrste četinara su Himalajski kedar, Pinus roxburghii, Pinus excelsa i Pinea smithiana. Najčešće listopadno drvo je orah.

Na severu provincije nalazi se Nacionalni park Čitral-Gol u kome su zaštićene retke planinske životinje (recimo Vijoroga koza).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Hajber-Pahtunvi živi 21 milion ljudi, što ne uključuje oko 1,5 miliona avganistanskih izbeglica. Oko dve trećine stanovništva su Paštuni, tu su i Hindkovanci (različite etničke grupe koje govore zapadnim dijalektima pendžabskog), a u dolinama Hindukuša žive Dardski narodi. Paštu jezik govori 73,9% stanovništva; jezik hindko oko 18%. Paštu dominira na većem delu teritorije i u svim gradovima, dok se hindko govori na istoku provincije. Više od 99% stanovništva su muslimani. Po podacima iz 1998. udeo gradskog stanovništva bio je 17%.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Population Census 2017”. Pakistan Bureau of Statistics. 15. 10. 2017. Arhivirano iz originala 15. 10. 2017. g. Pristupljeno 13. 04. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]