Pređi na sadržaj

Hajnrih Rasp

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hajnrih Rasp
Lični podaci
Datum rođenja1204
Datum smrti16. februar 1247.(1247-02-16) (42/43 god.)
Mesto smrtiDvorac Vartburg,
Porodica
SupružnikGertruda od Babenberga
RoditeljiHerman I, landgrof Tiringije
Sofija od Vitelsbaha
DinastijaLudovingians
PrethodnikHerman I, landgrof Tiringije
NaslednikHenry III, Margrave of Meissen

Hajnrih Rasp (1204 - Dvorac Vartburg, 16. februar 1247) je bio landgrof Tiringije, a kasnije je izabran za protivkralja Nemačke nasuprot Konradu IV.[1] Bio je sin Hermana I, landgrofa Tiringije i Sofije od Vitelsbaha.[2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hajnrih Rasp je rođen 1204. godine, bio je sin Hermana I, landgrofa od Tiringije i Sofije Vitelsbah. Godine 1226. Hajnrihov brat Ludvig IV, landgrof od Tiringije, umro je na putu za Šesti krstaški rat,[3] a Hajnrih je postao namesnik svog maloletnog sinovca Hermana II, landgrofa od Tiringije. Uspeo je da oduzme svom sinovcu i dečakovoj mladoj majci, Svetoj Elizabeti Ugarskoj, nasledstvo i 1231. godine, formalno je nasledio svog brata na mestu grofa.

Godine 1242. grofa Hajnriha, zajedno sa češkim kraljem Vaclavom I, odabrao je car Fridrih II za administratora Nemačke za Fridrihovog maloletnog sina Konrada.

Nakon što je papa Inoćentije IV uveo zabranu caru Fridrihu II 1245. godine, grof Hajnrih Rasp je promenio stranu i 22. maja 1246. godine, je izabran za antikralja, postavši tako rival Konradu.[4] Snažno papsko podsticanje koje je dovelo do njegovog izbora donelo je Raspu pogrdni nadimak „Pfafenkonig“ (kralj sveštenika).[5] Papski legat u Nemačkoj bio je Filipo da Pistoja.[6] U avgustu 1246. godine, Hajnrih je pobedio Konrada u bici kod Nide u južnom Hesenu i opsedao Ulm i Rojtlingen.[7] Zadobio je smrtnu ranu,[8] i umro je 16. februara 1247. godine, u zamku Vartburg blizu Ajzenaha u Tiringiji.[9]

Lični život[uredi | uredi izvor]

Gertruda od Austrije, Landgravina od Tiringije

Godine 1228. Hajnrih Rasp se oženio Elizabetom (1206-1231), ćerkom Alberta II, markgrofa od Brandenburga.[10] Posle njene smrti, oženio se Gertrudom (oko 1210/1215 – 1241),[11] ćerkom Leopolda VI, vojvode Austrije. Nakon smrti grofice Gertrude Babenberg, oženio se sa Beatriče od Brabanta (1225-1288),[12] ćerkom Henrika II, vojvode od Brabanta.

Sva tri njegova braka bila su bez dece.[13] Posle njegove smrti, car je predao Tiringiju Hajnrihu III, markgrofu od Majsena, sinu njegove sestre Jute.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Louis the Springer
 
 
 
 
 
 
 
8. Ludvig I, landgrof Tiringije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Adelheid of Stade
 
 
 
 
 
 
 
4. Ludvig II, landgrof Tiringije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Giso IV, Count of Gudensberg
 
 
 
 
 
 
 
9. Hedwig of Gudensberg
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Kunigunde of Bilstein
 
 
 
 
 
 
 
2. Herman I, landgrof Tiringije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Fridrih I Švapski
 
 
 
 
 
 
 
10. Fridrih II Švapski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Agnesa od Nemačke
 
 
 
 
 
 
 
5. Judith of Hohenstaufen
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Frederick, Count of Saarbrücken
 
 
 
 
 
 
 
11. Agnesa od Nemačke
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Gisela of Lorraine
 
 
 
 
 
 
 
1. Hajnrih Rasp
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Eckhard I, Count of Scheyern
 
 
 
 
 
 
 
12. Otto IV, Count of Wittelsbach
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Richardis of Carniola-Orlamünde
 
 
 
 
 
 
 
6. Oton I Vitelsbah
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Frederick III of Pettendorf
 
 
 
 
 
 
 
13. Heilika of Pettendorf-Lengenfeld
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Heilika of Swabia
 
 
 
 
 
 
 
3. Sophia of Wittelsbach
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Arnold II, grof Lona
 
 
 
 
 
 
 
14. Ludvig I, grof Lona
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Agnes
 
 
 
 
 
 
 
7. Agnes od Lona
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Folmar V of Metz
 
 
 
 
 
 
 
15. Agnes of Metz
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Matilda of Dagsburg
 
 
 
 
 
 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Henry Raspe | antiking of Germany | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-24. 
  2. ^ „Henry Raspe IV of Thuringia”. www.hubert-herald.nl. Pristupljeno 2022-01-24. 
  3. ^ Van Cleve 1969, p. 446.
  4. ^ Cox 1974, str. 180
  5. ^ Stubbs 1908, str. 36
  6. ^ Van Cleve 1972, p. 494.
  7. ^ Knodler 2010, str. 184
  8. ^ Knodler 2010, str. 184
  9. ^ Rogers, Caferro & Reid 2010, str. 110.
  10. ^ Lyon 2013, str. 241
  11. ^ Lyon 2013, str. 243
  12. ^ Lyon 2013, str. 243
  13. ^ Rasmussen 1997, str. 63

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Cox, Eugene L. (1974). The Eagles of Savoy. Princeton University Press.[ISBN missing]
  • Knodler, Julia (2010). "Germany:Narrative (1125–1250)". The Oxford Encyclopedia of Medieval Warfare and Military Technology. Vol. 1. Oxford University Press.
  • Lyon, Jonathan R. (2013). Princely Brothers and Sisters: The Sibling Bond in German Politics, 1100–1250. Cornell University Press.
  • Rasmussen, Ann Marie (1997). Mothers and Daughters in Medieval German Literature. Syracuse University Press. ISBN 978-0815603894.
  • Rogers, C.J.; Caferro, W.; Reid, S. (2010). The Oxford Encyclopedia of Medieval Warfare and Military Technology. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-533403-6.
  • Stubbs, William (1908). Germany in the Later Middle Ages, 1200–1500. Longmans, Green and Co.
  • Van Cleve, Thomas C. (1969). "The Crusade of Frederick II". In Wolff, Robert Lee; Hazard, Harry W. (eds.). A History of the Crusades. Vol. II. The University of Wisconsin Press.
  • Van Cleve, Thomas C. (1972). The Emperor Frederick II of Hohenstaufen: Immutator Mundi. Clarendon Press.