Helsingborg
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Helsingborg šved. Helsingborg | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švedska |
Okrug | Skanski |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 97.122 |
— gustina | 2.580,97 st./km2 |
Aglomeracija (2012.) | 130.751 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 56° 03′ 00″ S; 12° 53′ 00″ I / 56.05° S; 12.883333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 0-45 m |
Površina | 37,63 km2 |
Pozivni broj | 25X XX |
Veb-sajt | |
www.helsingborg.se |
Helsingborg (šved. Helsingborg) je jedan od velikih gradova u Švedskoj, u južnom delu države. Grad je u okviru Skanskog okruga, gde je drugi grad po veličini i značaju. Helsingborg je istovremeno i sedište istoimene opštine.
Helsingborg je najveći grad u Švedskoj, koji istovremeno nije i sedište okruga.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Helsingborg se nalazi u južnom delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 550 km jugozapadno. Od prvog većeg grada, Malmea, grad se nalazi 65 km severno.
Reljef: Helsingborg se razvio na najužem mestu Eresundskog prolaza, moreuza između Severnog i Baltičkog mora. Gradsko područje je bregovito, a nadmorska visina se kreće 0-45 m.
Klima u Helsingborgu je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.
Vode: Helsingborg se razvio na mestu Eresundskog prolaza, moreuza između Severnog (tačnije zaliva Kategata) i Baltičkog mora. Grad je udaljen je od danskog grada Helsingera 4 km, do koga je svakih dvadeset minuta moguć prevoz brodom.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Helsingborg je osnovan 1086. godine, ali je gradsko područje bilo naselje još u vreme praistorije. Kao je grad osnovan u 11. veku, to ga čini jednim od najstarijih gradova Skandinavije. Veruje se da je samo gradsko područje bilo naseljeno već krajem 10. veka.
Prve građevine Helsingborga bile su tri crkve: Crkva svetog Klementa, Crkva svetog Petra i Crkva svetog Olaja. U 12. veku sagrađen je gradski zamak i oko njega okrugli toranj, čiji su zidovi imali dubinu od 4 m. U 14. veku ljudi su počeli se naseljavaju na samoj obali. Tada je podignuta Crkva svete Marije i gradski dvorac se pregradio u tvrđavu, visoku 35 m, koja i dan-danas postoji (restaurirana 1893-1894. godine). Helsingborg je u ovo vreme bio jedan od značajnijih gradova Danske.
1332. godine švedski kralj Magnus Erikson zauzeo je Helsingborg i dao ga u zalog za 34.000 maraka srebra. U 17. i 18. veku grad je veoma oštećen i veliki deo stanovništva je izbegao u dansko-švedskim ratovima. 1658. godine Helsingborg je konačno pripao Švedskoj. Danci su zatim nekoliko puta pokušali da zauzmu grad, ali bez uspeha. Ovo vreme je prožeto ratnim stanjem, širenjem švedskog uticaja i ekonomske stagnacije, pa je Helsingborg 1770. godine imao samo 1.300 stanovnika. Međutim, u drugoj polovini 19. veka Helsingborg počinje da se brzo oporavlja.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Helsingborg je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 97.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 131.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu brzo raste za mesne uslove.
Do sredine 20. veka Helsingborg su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo Helsingborga je postalo znatno šarolikije. Danas je Helsingborg pravi višenacionalni grad. Po procenama u gradu živi više od 10 hiljada ljudi sa prostora Jugoslavije, naročito mnogo iz Srbije (oko 9 hiljada). Brojni su i Iračani i Poljaci.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Danas je Helsingborg savremeni grad sa posebno razvijenom industrijom. Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.
Grad je veoma važno saobraćajno čvorište u Skandinaviji. U njemu je druga po veličini luka u Švedskoj. Prevoz preko Eresundskog moreuza takođe ima značajnu ulogu.
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
Helsinger, Danska | |
Pjarnu, Estonija | |
Dubrovnik, Hrvatska | |
Aleksandrija, Virdžinija, SAD |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Gradski dvorac
-
Stari deo Helsingborga
-
Bogorodičina crkva
-
Gradsko pozorište
-
Kulgatan, gradska pešačka ulica
-
Trg Tiho Brahea
-
Gradsko priobalje
-
Helsingborg, obala