Pređi na sadržaj

Heterotrofi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Uporedni pregled ciklusa ishrane autotrofnih i heterotrofnih organizama. Autotrofi mogu koristiti ugljendioksid i vodu da bi proizveli kiseonik i složena organska jedinjenja, uglavnom kroz proces fotosinteze (zelena strelica). Svi organizmi mogu da koriste ova jedinjenja da ponovo formiraju ugljendioksid i vodu kroz celularno disanje.

Heterotrofi (grč. heteros=drugi, razni, različit i trophe=hrana - koji uzima hranu od drugih[1]) ili heterotrofni organizmi su oni organizmi koji nemaju sposobnost da sami (poput autotrofa) stvaraju hranu (organsku materiju) od neorganske materije, već je moraju uzimati gotovu iz prirode,[2] odnosno moraju se osloniti na organski izvor ugljenika koji je nastao kao deo drugog živog organizma. Heterotrofi zavise ili direktno ili indirektno od za hranljivih materija autotrofa.

U ekološkom smislu, heterotrofi su oni organizmi koji se u lancu ishrane hrane drugim organizmima i direktno ili indirektno zavise od autotrofa.[a][3]

Podela[uredi | uredi izvor]

U heterotrofne organizme spadaju:


Među heterotrofima izdvajaju se:

  • saprotrofi (saprofiti), u koje spada većina bakterija i gljiva, a koji organske materije uzimaju od uginulih biljaka ili životinja i paraziti, u koje spadaju bakterije, gljive, lišajevi i neke skrivenosemenice, a koji organske materije uzimaju od živih organizama, odnosno njihovih ćelija.[4]

Organizam je heterotrof ako dobija ugljenik iz organskih jedinjenja, ali ako iz organskih jedinjenja dobija azot, ali ne i energiju, i dalje se smatra autotrofom. Takve su na primer biljke mesožderke.[5]

Organizmi koji dobijaju ugljenik iz organskih jedinjenja takođe mogu biti:

  • fotoheterotrofi, organizmi čija energija zavisi uglavnom od svetlosti, a potrebne količine ugljenika dobijaju uglavnom od organskih jedinjenja u svom okruženju. U ovu grupu spadaju neke vrste bakterija;[6]
  • hemoheterotrofi, organizmi koji dobijaju energiju kroz hemijske procese.[7]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Na primer, biljojedi, kao heterotrofni organizmi, u lancu ishrane direktno zavise od autotrofnih organizama, odnosno biljaka. Mesožderi, koji se hrane drugim životinjama (drugim heterotrofima) od autotrofa zavise indirektno. Recimo rakun se može, kao svaštojed, hraniti kukuruzom u polju, ali bi mogao i uloviti nekog glodara koji se oslanjaju na kukuruz kao izvor hrane.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Vujaklija, Milan (1986). Leksikon stranih reči i izraza. Beograd: Prosveta. COBISS.SR 30905103
  2. ^ „Biološki rečnik - H”. Bionet škola. Приступљено 8. 8. 2017. 
  3. ^ „Heterotroph”. Encyclopædia Britannica. Приступљено 8. 8. 2017. 
  4. ^ „heterotrofija”. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Приступљено 8. 8. 2017. 
  5. ^ „Heterotroph”. Biology Online. Приступљено 8. 8. 2017. 
  6. ^ „Photoheterotroph”. Biology Online. Приступљено 8. 8. 2017. 
  7. ^ „Chemoheterotroph”. Biology Online. Приступљено 8. 8. 2017. 

Литература[uredi | uredi izvor]

  • Вујаклија, Милан (1986). Лексикон страних речи и израза. Београд: Просвета. COBISS.SR 30905103